Porodilištu u Ulcinju koje će uskoro obilježiti 14 godina rada prijeti gašenje, ukoliko se u bliskoj budućnosti u ovoj ustanovi ne izgrade operaciona sala i sala za transfuziju krvi. Na to je upozorila načelnica ove zdravstvene ustanove doktorica
Zulfije Duraku, koja je saopštila da ima moralnu obavezu prema sebi, doktorima i porodiljskim babicama, ali i svim ženama iz Ulcinja da ih upozna sa stanjem ove zdravstvene instutucije u Ulcinju.
– Porodilište radi već 13 godina i primjer je uspješnog rada, zahvaljujući maksimalnom angažmanu vrlo iskusnih ginekologa, pedijatara i babica, kao i svih zdravstvenih radnika. U našem porodilištu dosad je rođeno 1.520 djece. Ipak, svjesni smo da imamo veliki hendikep, a to je nedostatak hirurške sale i sale za transfuziju krvi. I pored toga što je medicinski tim učinio nemoguće, preuzeli smo više odgovornosti nego što bismo trebali, i uživali smo u velikim radostima ali imali smo i imamo mnogo briga. Mogu reći da smo mi ljekari, ostavili dio svog zdravlja, i naših života, kako bi djeca mogla biti rođena u Ulcinju. Posle jedne decenije stvari su počele da se mijenjaju. Nove generacije, koje su generalno obrazovanije, sada su više nego svjesne šta je rođenje bez operacije, tako da se svake godine smanjuje broj rođenih zbog straha od komplikacija po rođenju - kazala je Duraku. Prema njenim riječima komplikacije se dešavaju svuda u bolnicama i klinikama, ali razlika je u tome što drugi mogu da riješe komplikacije, jer imaju operativne sale i sve druge potrebne uslove.
– Godinama sam tražila od rukovodećih struktura, u direktnim razgovorima i na raznim skupovima, preko pisama, kako bi se naši politički lideri (lideri albanskih partija, prim. aAut) borili da sačuvaju porodilište jer u ovom stanju ne može imati dug život. Uz sav doprinos, entuzijazam i posvećenost medicinskog osoblja tokom ovih 13 godina u kojima su sva rođenja uspješno završena, mi smo trajno posvećeni završetku porodilišta, ali nismo uspjeli uticati na Ministarstvo zdravlja da dobijemo dozvolu za operacionu salu, pa ako dođe do zatvaranja, mi ne preuzimamo odgovornost jer odgovornost leži na onima koji su glasovima naroda na ključnim mestima, gdje se takođe mogu uključiti u rješenje ovog vitalnog pitanja za cijelu opštinu Ulcinj, kazala je Duraku.
Prema njenim riječima u poslednje vrijeme došlo je do drastičnog pada porođaja jer se od zaposlenih traži da rade i hitne slučajeve koji ne mogu doći do bolnice u Baru.
- Crna Gora je na pragu da postane dio EU, a zakoni evropske zajednice ne dozvoljavaju porodilišta bez operacijskih sala. Zato je posljednji trenutak da se ovo pitanje riješi kako nebi bili sučeni sa zatvaranjem. Obraćam se svim institucijama: Opštini Ulcinj, NHC, Ministarstvo za manjine i ljudska prava, potpredsjedniku Skupštine Crne Gore, albanskim političkim strankama, da sagledaju ovu stvarnost, da reaguju, i dok ne bude kasno. Takođe, obaveštavam javnsot imamo donatora koji je spreman da opremi operacionu salu. Sve je spremno da se doprinese realizaciji ovog veoma vrijednog projekta za opštinu Ulcinj. Ako to ne učinimo, istorija će nas osuditi, zaključila je Duraku.
Iako je moderno opremljeno, ulcinjsko porodilište je jedina zdravstvena institucija te vrste koja nema operacionu salu. Ipak, pokazalo se da taj nedostatak, do sada, nije bitnije uticao na, po svemu sudeći uspješan rad. Projekat izgradnje i opremanja objekta, čiji je kamen temeljac postavljen 30. decembra 2003. godine,koštao je oko 600 hiljada eura. U izgradnju je uloženo 450 hiljada eura, a ta sredstva obezbijedio je republički Fond zdravstva. Vlada je naknadno dodijeliala 80 hiljada, dok je ostatak sakupljen donacijama građana i dijaspore. Ova zdravstvena ustanova otvorena je 5.februara 2005. godine a već sledećeg dana obavljen je prvi porođaj.Zaposleni u porodilištu kažu da su prethodne godine rada vrlo uspješne i ocijenjuju da je, po rezultatima rada, porodilište „iako mlado, već uz rame mnogo starijim i iskusnijim srodnim institucijama”. U prvoj godini rada bilo 125 porođaja, u drugoj 149, trećoj 155 i četvrtoj 172. Trend rasta nastavljen je i u 2009. 2010. i 2011 godini. Procenat muških i ženskih beba skoro je pa izjednačne, a procenat prvorotkinja veći je od 50 odsto. Međutim, poslednjih gdoina bilježi rapidan pad. U porodilištu od početka rada, porođaje obavljaju četiri ljekara specijaliste ginekologije i akušerstva: prim.dr
Milan Rolović, inače prvi načelnik ove ustanove, dr.
Sadija Holaj, dr
Teuta Hodža i sadašnja načelnica dr Zulfije Duraku.
M.Knežević
Bivši ministar obećao pa zaboravio