Umjesto 150.000 eura, koliko je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) opredijelilo za tražioce azila u Crnoj Gori, taj trošak je do kraja 2018. više nego dupliran i iznosi oko 400.000 eura. Ministarstvo je za samo šest mjeseci, odnosno od jula prošle godine, sklopilo tri ugovora kojim su tražili firmu za pružanje usluga smještaja i ishrane lica koja traže međunarodnu zaštitu.
Prvi tender za nabavku usluge smještaja ishrane lica koja traže međunarodnu zaštitu raspisan je krajem aprila 2018. i ugovor sa firmom „Velma” sklopljen je 18. jula. Vrijednost posla je bila 149.956,92 eura.
Već u septembru je sproveden tender po hitnoj proceduri, gdje se opet tražio ponuđač koji će obezbijediti ishranu i smještaj za tražioce azila. Početkom oktobra sklopljen je ugovor sa istom firmom vrijedan 149.850 eura.
Očigledno da postojeći kapaciteti za smještaj i količine hrane nijesu bile dovoljne za sve azilante, pa je uslijedio treći tender. I ovog puta radi se o hitnoj nabavci i sa istom firmom se sklapa posao vrijedan 99.900 eura.
Tokom 2018. godine 3.075 osoba je podnijelo zahtjev za azil u Crnoj Gori, pokazali su podaci koje je Ministarstvo unutrašnjih poslova, dostavilo u decembru Komesarijatu Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR). U istom periodu 4.625 osoba izrazilo je namjeru da zatraži azil u našoj zemlji.
– Izraz namjere je prvi korak u proceduri za dobijanje azila i preduslov za njegovo dobijanje. Broj zahtjeva za azil značajno se povećao u odnosu na prethodne godine. Tokom 2017. u Crnoj Gori je podneseno 848 zahtjeva – kazali su iz UNHCR-a, naglašavajući da je najviše tražilaca porijeklom iz Sirije, Pakistana i Alžira.
Većina njih odustane od prijava za azil u našoj državi, jer je, uglavnom, vide kao tranzitnu zemlju.
– Tokom 2018. godine većina tražilaca azila ušla je u Crnu Goru preko Albanije i uputila se ka Bosni i Hercegovini nakon dva-tri dana boravka u zemlji. Ipak, neki tražioci odlučuju da ostanu u Crnoj Gori. Tokom 2018. ukupno 12 osoba je dobilo azil. Time je ukupan broj izbjeglica, odnosno ljudi kojima je garantovana supsidijarna zaštita u Crnoj Gori, podignut na 70 – saopštili su ranije iz UNHCR-a.
„Dan” je ranije pisao da je tokom 2018. u odnosu na ranije dvije godine došlo do povećanog broja tražilaca azila. Portparol UNHCR-a
Mensur Bajramspahić rekao je da je od nezavisnosti i početka primjene prvog zakona o azilu 2006. godine do 30. maja 2018. godine podneseno 12.735 zahtjeva za azil.
– Veoma je važno napomenuti da većina tražilaca azila odustane od svojih prijava za azil u Crnoj Gori, jer Crnu Goru vide kao tranzitnu tačku u namjeri da se domognu tla zemalja zapadne Evrope. U prosjeku, podnosioci zahtjeva za azil ostanu samo par dana u Crnoj Gori, prije nego se zapute prema zemljama EU. Od uspostavljanja procedure azila, međunarodna izbjeglička zaštita ili dodatna zaštita odobrena je za 60 lica (33 izbjeglički status i 27 dodatna zaštita), od kojih tri u 2018. godini – rekao je ranije Bajramspahić.
On navodi da je u 2015. godini ukupno 1,611 osoba podnijelo zahtjev za azil u Crnoj Gori. Narednih godina taj broj je bio mnogo manji, 2016. – 335 osoba i 2017. – 849, ali je 2018. došlo do naglog skoka.
M.S.
Dnevno brinu o 130 ljudiPrema podacima nadležnih organa dnevno između 100 i 130 tražilaca azila boravi u Crnoj Gori. Ova lica se smještaju u Centru za azil, pod upravom Ministarstva unutrašnjih poslova. Smještajni kapaciteti Centra su do 80 lica. Ministarstvo unutrašnjih poslova, uz podršku UNHCR-a, postavilo je dodatne kontejnere u blizini Centra, koji se koriste za smještaj tražilaca azila, kada je to potrebno. Tokom 2017. i 2018. godine, zbog povećanog broja tražilaca azila, Vlada Crne Gore je uz podršku UNHCR-a obezbijedila dodatne smještajne kapacitete, kroz alternativne smještajne jedinice na Koniku, u Podgorici. Time je osigurano obezbjeđivanje smještaja, hrane, obuće i odjeće za lica koja traže međunarodnu zaštitu, kao i pristup zdravstvenoj njezi, psihosocijalnoj podršci i slično.
)){kind=small}
