<strong>Donald Tramp je na jučerašnji dan prije dvije godine preuzeo dužnost predsjednika SAD uz obećanje da će staviti „Ameriku na prvo mjesto”, a u međuvremenu se promijenilo štošta, na više načina, kako u toj zemlji tako i u svijetu.
Federalna vlada SAD trenutno je zaglavljena u najdužoj blokadi njenog rada do sada, dok ekonomija bilježi siguran rast uprkos eskalirajućem trgovinskom ratu sa Kinom. S druge strane, eksperti upozoravaju da bi se na vidiku moglo ukazati - usporavanje, navodi Si-En-Bi-Si.
Istovremeno, ravnoteža vlasti u Kongresu prvi put je podijeljena pod Trampovom administracijom, dok istraga specijalnog savjetnika Roberta Malera o uticaju Rusije nastavlja da vrši pritisak na Trampa i njegove najbliže saradnike.
Na početku treće godine Trampovog predsjedničkog mandata, Bijela kuća i Kongres su u ćorsokaku zbog predsjednikovog zahtjeva za 5,7 miliona dolara za finansiranje izgradnje zida na granici s Meksikom, što je dovelo do djelimične blokade rada vlade.
Više od 800.000 zaposlenih u federalnoj vladi rade bez plate ili su na prinudnom odsustvu, dok se blokada odražava na ključne službe – od prehrambenih inspekcija do bezbjednosti putovanja avionom.
Pritom, što više vrijeme prolazi bez postizanja dogovora, na pomolu je sve veća šteta.
Izgradnja zida na granici SAD s Meksikom bilo je jedno od glavnih obećanja tokom Trampove predsjedničke kampanje, ali se mijenjalo njegovo objašnjenje kad je riječ o potrebi za finansiranjem tog zida.
Naime, Tramp je ranije uvjeravao glasače da će Meksiko platiti izgradnju zida, dok sada tvrdi da će ti troškovi biti finansirani iz uštede od trgovinskog sporazuma o kojem se ponovo pregovora, a koji je poznat kao USMCA.
Ipak, takav ishod je malo vjerovatan, jer taj trgovinski sporazum još nije stupio na snagu, a eksperti ne očekuju da će on donijeti značajnije nove prihode, navodi američka televizijska mreža.
Što se ekonomije tiče, Tramp nerijetko prisvaja zasluge za ekonomski rast SAD, ali neki od toga imaju koristi više nego drugi, a postoje i znaci usporavanja, napominje se u analizi.
Nezaposlenost je dostigla istorijski niske vrijednosti – opala je sa 4,7 odsto koliko je iznosila januara 2017. na 3,9 odsto prošlog decembra.
Plate, međutim, sporo rastu, dok se berza i dalje oporavlja od nedavne „rasprodaje” pri čemu je tržište 2018. zabilježilo najgoru godinu u deceniji.
Federalne rezerve su povećale kamatne stope sedam puta tokom Trampove administracije, što je predsjednik otvoreno osudio, napisavši na Tviteru u decembru da je „Fed jedini problem u ekonomiji SAD”.
U međuvremenu, zvaničnici Bijele kuće upozoravaju da bi produžena blokada vlade mogla da naškodi privrednom rastu.
Dvogodišnji Trampov predsjednički mandat obilježio je i povratak demokrata u Bijelu kuću. Naime, Demokratska partija je povratila kontrolu nad Predstavničkim domom na izboroma na polovini mandata 2018. godine, prvi put od 2011, dok je Trampova Republikanska partija proširila svoju većinu u Senatu.
Podijeljeni Kongres se već pokazao kao težak za Trampa jer su demokrate u Predstavničkom domu odbile da pristanu na njegov zahtjev za finansiranje pograničnog zida, a Predstavnički dom planira i da istraži sve – od uticaja Rusije na predsjedničke izbore 2016. do Trampovih prihoda od poreza.
Uz to, neki od novih progresivnih poslanika već su pozvali na Trampov opoziv, a izbori na polovini mandata donijeli su Kongresu i rekordan broj žena i pripadnika manjina, u trenutku kada je predsjednik iznosio negativne opaske o objema grupama, napominje Si-En-Bi-Si.
Na kraju, tu je i nezaobilazna istraga specijalnog savjetnika i istražitelja Roberta Malera o uticaju Rusija ne izbore za predsjednika SAD 2016. godine, koja je još u toku, ali za koju neki očekuju da će uskoro biti završena.
Do sada, Maler je optužio 33 osobe i osudio tri visoka Trampova saradnika, među kojima advokata Majkla Koena, kome je u decembru izrečena kazna od tri godine zatvora.
Tramp je više puta oštro kritikovao Malerovu istragu kao „lov na vještice” i uporno tvrdi da nije bilo dosluha između njegovog predizbornog tima i ruske vlade.
(RTS)

---

Ponudio proširenje pravne zaštite migranata
Tramp je u subotu demokratama ponudio proširenje pravne zaštite za određene grupe migranata u zamjenu za odobrenje 5,7 milijardi dolara za izgradnju zida duž granice s Meksikom.
Obraćajući se naciji iz Bijele kuće, Tramp je rekao da novi plan uključuje tri godine zakonodavnih olakšica za korisnike programa Deferred Action for Childhood Arrivals i proširenje privremene zaštite za druge grupe migranata.
Tramp je kazao da će novi plan, koji uključuje otprilike 1,6 milijardi dolara za finansiranje tehnologije za otkrivanje droge i fondove za humanitarnu pomoć, na glasanje sledeće sedmice dostaviti Mič Mekkonel, lider republikanaca u Senatu.
Međutim, malo je vjerovatno da će time privući dovoljno demokrata, koji se i dalje odupiru bilo kakvom finansiranju zida za koji Tramp kaže da će ga platiti Meksiko.
Čak i prije formalne rasprave, Nensi Pelosi, predsjednica Predstavničkog doma, odbacila je Trampovu ponudu, nazvavši je „kompilacijom nekoliko ranije odbačenih inicijativa, od kojih je svaka neprihvatljiva i u globalu ne predstavlja iskrene napore za vraćanje sigurnosti u živote ljudi”.
Tramp je zajedno sa Mekkonelom radio kako bi osigurao predlog koji bi deblokirao rad Vlade. (RTRS)