N
a nedavno održanoj radionici na temu „Orijentalno osmansko nasljeđe”, u organizaciji NVO „Avlija” iz Rožaja, ukazano je na nedovoljnu brigu lokalnih i državnih vlasti prema ovom kulturno-istorijskom nasljeđu. Učesnici radionice, kako kažu iz „Avlije”, uglavnom su bili mladi ljudi, koji su upoznati sa kulturno-istorijskim nasljeđem, kao i sa činjenicom da i ostaci tog nasljeđa polako nestaju.
– Na radioici je konstatovano da se orijentalno osmansko nasljeđe nalazi pred uništenjem, te da nema odgovornosti kako bi se očuvali kulturno-istorijski spomenici Rožaja i Crne Gore. U posebno lošem stanju se nalazi Kučanska džamija koja je izgrađena od drveta i predstavlja značajno arhitektonsko nasljeđe Crne Gore. Riječ je o objektu za koji se pretpostavlja da je građen krajem 17. ili početkom 18. vijeka. Zanimljivo je da je doktorski rad prof. dr Andreja Andrejevića baziran na njenom proučavanju – kažu u „Avliji”.
Kučanskoj džamiji, ističu, znatno je narušen izgled poslije 1982. godine, i potrebna joj je rekonstrukcija.
– Obzirom da je prizemlje džamije ukopano u zemlju, podzemne vode i vibracije koje izazivaju vozila znatno dopriose ubrzanom propadanju ovog objekta. Dodatnu vlagu stvara abdesthana, mokri čvor i gasulhana. Iako je južni ćošak prizemlja pojačan potpornim zidom kao privremeno rješenje, to nije dovoljno da bi se ovaj objekat adekvatno očuvao. Potencijalna opasnost je i dotrajala elektro-instalacija – ističu organizatori radionice.
Naglašavaju da su učesnici radionice definisali konkretne poteze kako bi ovaj objekat bio sačuvan od propadanja. Ukazali su na potrebu da Ministarstvo kulture finansira cjelokupnu obnovu Kučanske džamije, te da Uprava za zaštitu kulturnih dobara i Centar za konzervaciju i arheologiju, treba da obezbijede projekat i nadzor, kako bi se ovom objektu vratio autentični izgled.
– Staro Rožaje koje je bilo muzej raskošnih brvnara pod vedrim nebom, arhitektonski ansambl, znamenitost svoje vrste koje je po značaju daleko prevazilazilo državni i regionalni okvir, neponovljivu evropsku vrijednost, nepovratno je nestalo. Ostala je samo Kučanska džamija da tiho propada, zaštićena samo na papiru. Umjesto da Ministarstvo kulture i Opština Rožaje sa dijasporom obezbijede sredstva za njenu restauraciju, ovaj objekat će kao i mnogi do sada nestati. U sličnoj situaciji se nalaze i slični objekti u Plavu i Gusinju. Formalna zaštita ovog objekta, bez plana i namjere da se izvrše konzervatorsko -restauratorski radovi su samo zamajavanje javnosti. Odgovornost za zaštitu ovakvih objekata je na Vladi Crne Gore, a ne na vjerskim zajednicama kojima ni poslije 30 godina od pada komunizma nije vraćena oteta vakufska, odnosno crkvena imovina, niti imaju stabilne izvore finansiranja iz državnog budžeta – ističu u NVO „Avlija”.
Tokom radionice je ukazano i na propadanje nadgrobnih spomenika iz osmanskog perioda na širem području rožajske opštine. Rečeno je da su ti spomenici nezaštićeni naročito novogradnjom, a kao dokaz pomenuli su turbe posvećeno šejh Mehmedu Užičaninu koje se svojevremeno nalazilo pored Džamije Sultan Murat drugi, te džamiju u Biševu.
– Pomenuti objekti su novogradnjom izgubili potencijalni status zaštićenih kulturnih dobara. Jedan od spomenika kulture prema kojem je pokazana krajnja nebriga je Ganića kula koja se nalazi pod zaštitom nekadašnjeg Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture. Ovaj objekat pretvoren je u ruševinu. Uništena je mogućnost da se kuća Ćerima Zejnelagića u blizini Gimnazije adaptira i pretvori u muzej. Ta ideja je propala krčmljenjem placeva oko nje što je trajno devastiralo ambijent jedne od najljepših rožajskih kula. Uništene su skoro sve stare kuće građene u orijentalnoj arhitekturi. Ti objekti nemaju nikakvu zaštitu na lokalnom nivu, a posebno ne Ministarstva kulture i Ministarstva održivog razvoja i turiza. Na ivici propadanja su kuće Muja Sutovića, Hasana Bećiragića, Ahmeta Kurtagića, Avda Fetahovića, Bedra Sutovića, Besima Agića, Ćamila Topalovića, Džiba Hadžića, Hajrana Redžepovića, Hike Kurtagića, Iza Kurtagića, Jusa Bećiragića, Munira Kardovića, Redžepa Kardovića, Sabahudina Fetahovića, Safeta Feleća, Smaja Agića, Sulja Bećirgića i druge. Nekoliko gradskih kula, kao i Hadžića kula u Balotićima i kula Čolovića u Biševu, takođe su prepuštene propadanju jer za ove objekte ne postoji lokalni održivi plan kako bi se oni zaštitili i obnovili pa će svi ovi objekti u dogledno vrijeme nestati – ističu u „Avliji”.
U NVO „Avlija” naglašavaju da u Rožajama postoji jedan privatni muzej „Kuća Hilma Pepića” koji nema nikakvu podršku opštine niti resornog ministarstva. Smatraju da bi Vlada morala da finansijski pomaže vlasnike ovakvih objekata u cilju njihovog očuvanja.
Učesnici projekta pripremaju dokumentrni film o stanju kulturno-istorijskog nasljeća po scenariju mr Halila Markišića a koji će biti premijerno prikazan u martu.
Projekat promocije kulturno-istorijskog nasljeđa sa fokusom na antifašizam i multikulturalizam NVO „Avlija” sprovodi uz podršku Ambasade Amerike u Podgorici. V.Ra.

---