U kabinetu direktora Prirodnjačkog muzeja Lidije Polović možete da vidite primjerak zmije crvenorepa boa. Kako nam je objasnila u njenoj kancelariji se našla zbog toga što Podgorica nema prihvatilište za zmije, pa je to bio jedini način da se sačuva ova životinja pronađena na graničnom prelazu.
– Grad bi trebalo da ima prihvatilište za ovu vrstu životinja, ali ne da bude klasično već tipa zoološkog vrta jer su im uslovi humaniji. Sa Glavnim gradom još nijesam razgovarala na tu temu, ali se nadam da ćemo popričati i o tome. Uoliko neko nađe gmizavca nema ga gdje ostaviti, pa zovu nas da se konsultuju. Prihvatilište ne postoji, te se ljudi onda uglavnom opredjeljuju za to da ga zadrže i čuvaju u svom domu. Za to im treba saglasnost Agencije za očuvanje životne sredine, koju smo i mi morali dobiti. Da bi se zadržala životinja ona mora imati sve uslove za to – objašnjava Polović.
Crvenorepu bou u Prirodnjačkom muzeju hrane živim životinjama jednom u dva ili tri mjeseca. Za ovog „kućnog ljubimca“ čula su djeca iz Stare varoši, te ih, kako kaže Polović, često mogu vidjeti na prozoru kako vire i gledaju zmiju, mada su im sve češće i gosti.
Prirodnjački muzej iznajmio je prostor u stambenoj zgradi iza zgrade Pejton koji će u narednom periodu koristiti kao izložbeni. Prva izložba biće otvorena u februaru. Pripreme uveliko traju, a u toku je nabavka izložbenih vitrina koje su morali da poruče, jer ih u Crnoj Gori nema.
Prirodnjački muzej na Trgu Bećir bega Osmanagića dijeli zgradu sa Nacionalnim parkovima. Prostor im je skučen i jedino ako bi se za Nacionalne parkove našle adekvatne prostorije mogli bi tu da presele izložbu. U Prirodnjačkom muzeju se nadaju da će od Glavnog grada dobiti parcelu za izgradnju nove zgrade.
–Naše je prizemlje koje ima 250 kvadrata i to je nedovoljno. Nas je 25 zaposlenih i imamo radionicu gdje se prepariraju životinje i depo. Nadamo se da ćemo u neko dogledno vrijeme izgraditi novu zgradu prirodnjačkog muzeja i riješiti problem nedostatka prostora. Tokom 2018. godine izmjenama DUP-a Nova varoš 2, parcela pod Goricom koja je u neposrednoj blizini CANU opredijeljena za izgradnju zgrade Prirodnjačkog muzeja. To je idealna lokacija. Nadam se da ćemo tokom ove godine parcela biti dodijeljena nama na korišćenje. Mi smo u budžetu obezbijedili novac za izradu idejnog i glavnog projekta. Izgradnja zgrade koštala bi dva do tri miliona eura – rekla je Polović.
Polović smatra da je ovakva investicija neophodna Glavnom gradu radi edukacije građana, ali i turističke ponude.
– Veliko je interesovanje ljudi da pogledjau naše eksponate. Posebno je to izraženo ljeti kada dođu turisti. Dnevno nam u kancelarije uđe 20 ljudi koje moramo da vratimo jer izložbu nemamo. Najveći posjetioci su nam djeca – ističe Polović.
Polović kaže da im se svake godine zbirke uvećavaju te da imaju sve više materijala, a sve manje prostora. Ona ističe da posjeduju i eksponate životinja koje su rjeđe na našim prostorima, a i koje se teže mogu naći. Zbog toga su se trudili da depo renoviraju i obezbijede adekvatne mikroklimatske uslove, jer je za očuvanje materijala bitno da se održava vlažnost vazduha i temperatura. Takve uređaje skoro su nabavili.
– Imam 15 zbirki, četiri geološke i 11 bioloških. Geološke su fosili, minerali, rude... a u biološkim čuvamo predstavnike svih vrsta biljnih i životinjskih koje ovdje možemo da nađemo, od algi, mahovina, biljaka, preko beskičmenjaka, kičmenjaka. Za nas najatraktivniji su krupniji sisari i ribe, ali i ptice i gmizavci. Gmizavci izazivaju veliku pažnju. Kod njih je najveći dio zbirke mokri preparati. To su životinje koje se prepariraju u formalinu i alkoholu. Formalin izbjegavamo jer ima štetno dejstvo na zdravlje ljudi koji rade sa njim, pa koristimo alkohol i tu ih čuvamo. Teže je praviti dermaplastične preparate gmizavaca zbog kože koja je tanja i teže je preparirati – kaže Polović.
Građani imaju veliki strah od zmija koji je izazvan neznanjem. Kako kaže Polović o njima ljudi malo znaju.
–Od 15 vrsta zmija koje žive na teritoriji Crne Gore samo su dvije otrovne. U Podgorici jedinu otrovnicu koju mogu sresti je poskok. Njega ima svuda, od obale mora pa do centra grada gdje sam ga ja gledala. Šarku ne možemo naći u Podgorici – kaže Polović.
Polović kaže da je Prirodnjački muzej solidno opremljen, ali da im fale lupe, mikroskopi, te se nada da će to nabaviti u ovoj godini. Ukoliko im prifali neki od eksponata, jer je organski materijal sklon propadanju, oni se trude da ih nađu na ustim lokalitetima gdje su našli i prethodnike. A.D.

---

Zbog poribljavanja nestao vodozemac bukumirski triton
Lidija Polović ističe da u zadnjih nekoliko sezona nije nađen bukumirski triton. U pitanju je endemična podrvrsta vodozemca koji živi u Bukumirskom jezeru.
–Pretpostavljamo da je možda do toga došlo zbog poribljavanja jezera. Mi ga imamo u našoj zbirci, ali na terenu ga nijesmo našli, a išli smo nekoliko puta. Možda nijesmo u pravom trenutku bili na terenu, ali sa sigurnošću tvrdimo da ga nijesmo vidjeli. Postoje fotografije koje su uradili Slovenci, tako da se nadamo da ga ipak ima – kaže Polović.
Polović ističe da urbanizacija uništava prirodna staništa, a to je jako uzelo maha.