BAR – Gojaznost u dječjem i adolescentnom uzrastu predstavlja veliki zdravstveni problem. Koliko mladi znaju o faktorima rizika gojaznosti i o principima pravilne ishrane, istraživala je među barskim gimnazijalcima NVO „Centar za ekologiju i afirmaciju zdravlja - CEAZ” čiji je osnivač dr
Snežana Barjaktarović Labović, specijalista higijene, dijetolog. Ona je u okviru projekta podržanog od strane Ministarstva sporta pod nazivom „Ispitivanje nivoa znanja mladih o faktorima rizika za gojaznost” nakon održanih radionica u kojima su učestvovali učenici sve tri srednje škole u Baru, tanketirala učenike.
– U našem istraživanju ukupno je učestvovalo 277 učenika. U ispitivanoj grupi bilo je 130 učenika, od čega 86 (66,2 odsto) djevojčica i 44 (33,8 odsto) dječaka. U kontrolnoj grupi učestvovalo je 147 učenika, od čega 84 (57,1 odsto) djevojčica i 63 (42,9) dječaka. U ispitivanoj grupi prosječan nivo znanja iznosio je 74,07 odsto, a u kontrolnoj 60,43 odsto, na osnovu čega se može zaključiti da je radioničarski rad dobar način edukacije mladih i da dovodi do povećanja nivoa znanja, kazala je ona dodajući da je razlog za odabir teme „Stepen znanja mladih o faktorima rizika za gojaznost” više nego evidentan jer je dovoljno prošetati gradom i uočoti da nema više generacije koja nije u prekomjernoj tjelesnoj masi.
– Kad je u pitanju svijet, Evropa i Crna Gora, gojaznost je bolest koja je rezervisana za svako starosno doba. U šali često kažem- roditelji prvo tjeraju djecu da jedu na silu, pa kad djeca postanu gojazna onda ih „spašavaju” uvođenjem vrlo često loših dijeta. Uzrasna granica kad govorimo o gojaznosti ne postoji, postoje samo definisane referentne vrijednosti za Bodi Mass Indeks-BMI, koji je pokazatelj stanja uhranjenosti, od najmlađeg uzrasta do odrasle dobi. Naše istraživanje je bilo usmjereno na mlade, na srednjoškolce- kaže ona i dodaje da je
iznenadilo da je mnogo djece navelo da su proteini osnovni izvor energije.
– Jako je važno da djeca dobiju pravu informaciju od ljudi koji su stručni, koji su u nauci i koji su odgovorni i koji neće iznijeti ni jednu preporuku koja nije zasnovana na dokazima. To treba da bude princip svih nas koji smo položili Hipokratovu zakletvu, a oni koji je nisu položili a bave se zdravljem treba dobro da se zapitaju da li je to u redu- kaže dr Barjaktarović Labović
i dodaje da su pored škola prodavnice „brze hrane”, a decenijama nema školske kuhinje u kojima su ljudi od struke preporučivali šta djeca treba da pojedu za užinu. Ona ističe da je brza hrana podstakla gojaznost u izuzetno velikoj mjeri.
– Ako hoćemo zdraviju naciju, onda se tom pitanju trebamo sistemski i posvetiti. Stalno pričati djeci da ne vjeruju Ronaldu kad reklamira čips, jer ga on ne jede, ali je dobio veliki novac da se nasmješi i kao izgricka taj čips, navodi doktorka.
Preporuke dijetologa su pet obroka dnevno, doručak, ručak i lagana večera, kao i dvije užine, uz mnogo vode.
– Doručak je najvažniji obrok. Nažalost, istina je da se on češće preskače. Na velikom odmoru se doručkuje i to uglavnom peciva od bijelog hljeba, punjena mesnim prerađevinama, i majonezima, pice, brza hrana …što je sve hrana za izbjegavanje. U pekarama mogu da se prave zdravi obroci i da se to punudi djeci, kao: salate, sendviči sa kiflama od integralnog brašna…, Dalje, fizička aktivnost kao prevencija gojaznosti, te održavanje vitalnosti tijela, treba da bude stil svakodnevnog života- preporučuje dijetolog.
Dr Barjaktarović Labović kaže da su preporuke Svjetske zdravstvene organizacije jasne.
– Samo što nas ne mole- dajte ljudi pokrenite se, makar 30 minuta dnevno hodajte. Istraživanja su dokazala da je fizička neaktivnost već stigla u prvih pet uzročnika smrtnosti od hroničnih nezaraznih bolesti, to je veliki problem- kaže Barjaktarović Labović, naglašavajući da treba ubijediti djecu da ne piju koka kolu.
D.S.
)){kind=small}
