BIJELO POLjE – Bijelo Polje je grad sa bogatom istorijom ali sa sve manje materijalnih dokaza o njoj. U gradu se još uvijek mogu vidjeti kuće koje, iako u poodmakloj fazi propadanja, još uvijek odišu ljepotom i podsjećaju na minula vremena. Pored ostalih, svojim orijentalnim autentičnim izgledom izdvajaju se kuća Gušmirovića u Ulici 3. Sandžake, pored dionice puta koji vodi prema Ribarevinama, i kuća Kučevića u naselju Zaimovića livade, nedaleko od OŠ „Marko Miljanov“.
Jedan od sledbenika, odnosno vlasnika kuće Gušmirovića,
Ferid Džof Gušmirović kaže da je objekat star najmanje dva vijeka.
– Kuća bi i danas čvrsto stajala i odolijevala zubu vremena da „savremeni neimari“ koji su se šepurili znanjem i vrlinama nijesu doprinijeli njenom propadanju. Stalno sam upozoravao na taj problem i nekako je koliko-toliko riješen, ali ne može se govoriti o nekom kvalitetno odrađenom poslu – kaže Gušmirović dodajući da je problem izlivanja vode uzrokovao propadanju kuće, te je samo pitanje časa kada će se obrušiti zid pored magistrale.
– Privremeno su postavljeni metalni podupirači i postavljena cerada, ali postoji opasnost da se kuća uruši. Ružno je vidjeti podupirače sa strane objekta koji ima veliku kulturnu vrijednost. Osim kulturne, kuća ima i istorijsku dimenziju jer je u njoj jedno vrijeme boravio čuveni Hadži Loja, vođa Hercegovačkog ustanka protiv Austrougarske imperije – podsjeća Gušmirović navodeći da se ne bi protivio da kuća postane kulturno-istorijski spomenik pod zaštitom države.
I kuća Kučevića plijeni svojom tradicionalnom ljepotom. Mnogi, posebno oni nostalgični Bjelopoljci smatraju da je treba sačuvati od manije rušenja i pretvoriti je u kulturni kutak koji bi rado posjećivali turisti i dobronamjernici. Do prije nekoliko godina u njoj je kao podstanar živjela dugo jedna porodica. Zbog straha da se kuća ne uruši morali su se iseliti.
–Taj prostor unutar objekta i oko njega zaista bi se mogao pretvoriti u jedan tradicionalni kulturni kutak, koji plijeni svojom arhitekturom u duhu islamske tradicije – smatraju Bjelopoljci.
M.N.
Finansije glavna kočnica Direktor JU Muzej, etnolog
Željko Raičević smatra da se o stanju očuvanosti i zaštiti spomenika kulture na području opštine, osim spomenika NOB-a, može govoriti samo na osnovu pretpostavki.
– U sadašnjim okolnostima nije se mogla napraviti neka sveobuhvatnija i valjana stručna analiza jedne tako važne oblasti. U svim programima rada Muzeja ova problematika je stavljana u prvi plan, ali zbog problema finansijske prirode nije dolazilo do ostvarivanja programskih aktivnosti – kaže Raičević.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
