U cilju zaštite vodotoka na području nikšićke opštine saradnju su uspostavili Društvo mladih ekologa Nikšića (DMEN) i Sportsko-ribolovni klub (SRK) „Nikšić“. Na inicijalnom sastanku odlučili su da formiraju Servis za zaštitu voda, neformalno tijelo koje će imati od pet do sedam članova, predstavnika tih dviju organizacija, kao i pojedinaca i drugih organizacija u čijem je fokusu zaštita životne sredine.
Kako je pojasnio direktor DMEN-a
Miodrag Karadžić, svrha formiranja Servisa za zaštitu voda je organizovaniji rad na edukaciji lokalne zajednice i zaštiti voda od nelegalnog odlaganja otpada i nelegalnog izlova ribe. Radiće i na animiranju i prikupljanju sredstava u zajednici za sprovođenje akcija uklanjanja otpada i oplemenjivanja terena oko nikšićkih voda.
– Na sastanku je dogovoreno da se zajedničkim snagama ovih dviju organizacija pristupi prikupljanju građe za edukativnu brošuru „Kodeks ekološkog ponašanja prema vodama“, koja će služiti u svrhu jačanja svijesti zajednice o značaju pravilnog i odgovornog odnosa prema vodnim resursima sa aspekta odlaganja otpada i bavljenja sporskim ribolovom. Brošure će biti dijeljene ribarima i građanima kroz buduće planske aktivnosti – kazao je Karadžić.
Ekolozi i ribolovci planiraju da urede obalu Slanog jezera, gdje će postaviti parkovski mobilijar, a slične aktivnosti će odraditi i na drugim vodotocima. Sastanak po pitanju formiranja Servisa za zaštitu voda organizovan je u okviru projekta „Učinimo vode ljepšim“, koji se realizuje u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD) koji finansira Evropska unija.
A da vodotocima u Nikšiću treba bolja zaštita, ponajbolje svjedoči sam izgled pojedinih rijeka u gradskom jezgru, čija su korita pretvorena u divlje deponije, dok je na jezerima prisutan nelagalan izlov ribe. U poslednje dvije godine brojnim aktivnostima članovi SRK-a su uspjeli da smanje krivolov, ali je problem i dalje evidentan.
– U 2017. godini zbog nelegalnog izlova ribe podnijeli smo pet prekršajnih i osam krivičnih prijava. Oduzeto je 27 ribolovnih mreža, 32 parangala, tri čamca, jedan motorni čamac i komponente za elektroribolov. Od početka ove godine pa do 1. novembra podneseno je šest krivičnih i četiri prekršajne prijave. Oduzeta sredstva za nedozvoljeni izlov činile su 32 ribolovne mreže, oko dvije hiljade metara, četiri parangala, jedna vrša i tri polovila – kaže
Vlajko Simović, sekretar SRK „Nikšić“.
Kako je pojasnio, prekršajne prijave se predaju u slučaju većeg ulova, kada ribara zateknu u ribolovu tokom zabrana, dok su krivične vezane za slučajeve kada kod ribolovaca pronađu podvodnu pušku, eksploziv, kao i ribolovnu mrežu koja se, međutim, po Zakonu o slatkovodnom ribarstvu može, a ne mora tretirati kao nedozvoljeno sredstvo. Simović u tom domenu navodi da se ribolovna mreža na Skadarskom jezeru koristi u privrednom ribolovu, kojeg na području opštine Nikšić nema. Klub, u kojem je trenutno oko 610 ribolovaca, gazduje vodotokom rijeke Zete od njenog izvorišta pa do Tunjeva, jezerima Krupac, Slano i Liverovići, zatim Grahovskim jezerom i dijelom Bilećkog koje pripada Crnoj Gori, odnosno Nikšiću. Na meti krivolovaca je šaran, ali Simović navodi i klen koji služi za pravljenje marinade, koju neki čak i prodaju.
– Naše ekipe su stalno na terenima, sad imamo dva stalno zaposlena ribočuvara, kao i veliki broj volontera. Uz pomoć pripadnika Centra bezbjednosti i Granične policije vršimo nadzor. Čini mi se da smo krivilov smanjili jer se od početka božićnjeg posta nigdje u Nikšiću ne može kupiti riba od naših poznatih krivolovaca. Pojačali smo aktivnosti jer smo svjesni da je upravo u periodu posta povećana tražnja za ribom, a samim tim i težnja krivolovaca da je ukradu – istakao je Simović. B.B.
Sa EPCG o zaštiti ribe u NorinuSvake godine tokom remonta HE „Perućica“ na zatvaračnici u mjestu Norin kod Nikšića uništi se velika količina ribe koja prolazi kroz kanale. Vlajko Simović kaže da SRK sa volonterima uspije da spasi određenu količinu, ali da ipak veliki dio strada u turbinama na Glavi Zete. Predstavnici kluba po tom pitanju pregovaraju sa Elektroprivredom Crne Gore(EPCG), koja koristi vodu za proizvodnju struje.
– Stavke njihovog sporazuma koje se odnose na oribljavanje koje su oni dužni da obavljaju po Zakonu o slatkovodnom ribarstvu, i troškovi spasavanja ribe iz Norina nijesu sporne. Pregovaramo o nadokandi štete za ribu koja je usled nedostatka baraža prošla kroz Norin. Ministarstvo poljoprivrede je 22. oktobra donijelo novi pravilnik o nadoknadi štete koji se odnosi na korisnike voda koji proizvode struju, i mi se nadamo da ćemo sa EPCG naći zajedniki jezik – ističe Simović.
)){kind=small}
