Pljevlja se na listi Svjetske zdravstvene organizacije nalaze među deset najzagađenijih gradova Evrope. Prema navodima agencije AFP, pored Pljevalja, neslavnu titulu najzagađenijih nose još četiri grada sa Balkana – Tuzla (BiH), Skoplje, Tetovo i Bitola (Makedonija).
U SZO upozoravaju da se time nanosi ogromna šteta ekonomiji i ljudima. Prema studiji ove organizacije iz 2016. godine, procjenjuje se da je 2010. zagađenje vazduha bilo uzrok smrti više od 37.000 ljudi na Zapadnom Balkanu koji broji 23 miliona stanovnika.
Izvršni direktor Ekološkog pokreta „Ozon” Aleksandar Perović smatra da bi vijest da su Pljevlja među deset najugroženijih životnih sredina kada je aerozagađenje u pitanju trebalo da upali crveni alarm kod krovnih donosilaca odluka koji su, kako ističe, uporno pokušavali da umanje ovaj životni problem koji je prijetnja za javno zdravlje. On za „Dan” dodaje da bi ovakve informacije trebalo i da podsjete one koji misle da je otvaranje poglavlja 27 nagrada za dobro stanje u oblastima životne sredine i klimatskim promjenama, da u Crnoj Gori ekološkoj državi imamo građane Pljevalja koji su žrtve lošeg upravljanja kvalitetom vazduha i prostorom, pa bi shodno tome trebalo i da se ponašaju.
– Jasno je da su u slučaju Pljevalja potrebne revizije svih strateških akcionih planova, jer očigledno izostaju rezultati, i to je potrebno uraditi hitno i zbog toga što je u pitanju javni interes. Više nema prostora za odlaganje, jer vrijeme ne radi za Pljevljake kojima je ugroženo i osnovno ljudsko pravo zdrave životne sredine. Otvaranje poglavlja 27 neće samo od sebe riješiti problem aerozagađenja u Pljevljima, pa koristim i ovu priliku da građane Pljevalja pozovem da pokažu odgovornost prema sebi i svojoj djeci, dignu glas i traže ono što bi trebalo da ima svaki čovjek na svijetu a to je pravo na čist vazduh – naglasio je Perović.
Milorad Mitrović iz NVO „Breznica” smatra da Crna Gora još nije spremna za otvaranje poglavlja 27 iz više razloga, a jedan od glavnih je problem enormnog zagađenja u Pljevljima u svim segmentima – vazduha, vode za piće, vodotoka, zemljišta.
– Tokom godine građani Pljevalja nemaju pristup pijaćim vodama jer u toku godine je voda sa sva tri izvorišta kojim se snabdijevaju vodom neispravna. Najgora situacija je sa vazduhom koji svake godine obara rekorde u prekoračenjima maksimalnih dozvoljenih koncentracija štetnih materija. Svake godine se povećava broj građana koji su oboljeli od najtežih bolesti, kao i onih koji dožive preranu smrt zbog kumulativnog zagađenja svih segmenata životne sredine – upozorio je Mitrović za „Dan”.
Poručuje da se mora mnogo više raditi i uložiti mnogo više napora u rješavanje ekoloških problema, da bi se stanje drastično promijenilo nabolje. On naglašava da je potrebno obezbijediti građanima Ustavom zagarantovano pravo na zdravu životnu sredinu i zdrav život građana, što sada, kako dodaje, nije slučaj.
– Zagađivačima se mora konačno suprotstaviti i natjerati ih da svoje zagađenje svedu pod zakonom propisane norme i granice i aktivirati zakonski mehanizam „zagađivač plaća”. Kao što znamo, još nemamo oformljen Eko-fond iz čijeg budžeta bi se finansirali ekološki projekti i aktivnosti koje bi vodile sanaciji devastirane životne sredine – objašnjava Mitrović. A.O.