Poštovaoci lika i djela Miloša Crnjanskog u Kotoru imaju privilegiju da u Galeriji solidarnosti pogledaju izložbu Narodne biblioteke Srbije, kojoj je slavni jugoslovenski pisac zavještao svoju zaostavštinu. Legat Miloša Crnjanskog u cjelini sadrži rukopisnu zaostavštinu, fotografije, ilustracije, novinske članke i lične predmete, ličnu biblioteku, korisnu za interdisciplinarna istraživanja. Autorka izložbe Nada Mirkov-Bogdanović odabrala je eksponate za potrebe hronološke rekonstrukcije života Crnjanskog, lične i porodične fotografije, objašnjenja tekstova, članaka i knjiga i njihova prva izdanja.
Gledajući 34 dokumentarna panoa, na kojima je tekst na srpskom i engleskom, originalne knjige u vitrini galerije, te kroz projekciju posljednjeg Crnjanskovog tv-intervjua, posjetioci su mogli da povodom 125 godina od njegovog rođenja, naprave „promenadu” kroz njegov život i djelo. Književni svemir Miloša Crnjanskog osjenčila je i muzika kompozitora Svetislava Božića, inspirisana djelom „Lament nad Beogradom”, a muzički doprinos otvaranju izložbe svojom izvedbom uživo dala je violinistkinja prof. Dušica Kordić iz Kotora.
– Značaj ove izložbe je da se zastane pred eksponatima, da se pogledaju i pročitaju slike i dokumenti koji evociraju život Miloša Crnjanskog. Izložba je jedna vrsta susreta sa piscem, dijalog sa onim što, možda prvi put vidimo. To je civilizacijska vrijednost i izraz srpske kulturne književne tradicije. Izložba je i svečanost tokom koje će poštovaoci Miloša Crnjanskog i njegovog književnog djela biti u prilici da sagledaju njegov životni put i da u najvažnijim momentima njegove lične, društvene i književne stvarnosti pronađu i dio sebe, kazala je prof. dr Lidija Tomić, objasnivši da je svaka vremenska cjelina propraćena tekstom. Period 1893-1919. obilježen je stvaralaštvom za vrijeme i poslije rata, a ilustruju ga piščeve uspomene, pjesme, razglednice, matursko svjedočanstvo, studije, regrutacija... Boravak pisca u Parizu, Pančevu, Beogradu obilježio je doba od 1920-1927, a postavke važne za ugovor o objavljivanju romana „Seobe”, „Knjige o Nemačkoj”, „Ljubav u Toskani” obilježile su njegov život na relaciji Berlin-Beograd od 1928-1938. godine. Tu su i dokumenti, pisma, rukopisi u vezi njegove profesionalne i diplomatske službe, koji informišu o boravcima u Španiji, Portugaliji, Italiji, posebno na plaži Kuden Bič u Londonu, gdje je 1958. godine nastao njegov „Lament nad Beogradom”.
– Izložba nije zamišljena kao muzejska postavka koja treba da rekonstruiše prošlost, vrati nas u vrijeme koje je nepovratno završeno, već pokušaj da se publici osvijetli proces nastajanja djela živog pjesnika, što je simbolično označeno i naslovom izložbe „Lutam, još, vitak, sa srebrnim lukom...”, objasnio je Nikola Vukanović, načelnik Odeljenja za programe iz kulture i protokol Narodne biblioteke Srbije, jedan od priređivača postavke. On je prisutnima objasnio kako da korišćenjem QR-koda koji se nalazi na štampanom flajeru, na svojim tablet uređajima i mobilnim telefonima očitaju digitalnu kopiju prvog izdanja „poetične komedije” „Maska”, objavljene prije 100 godina u Zagrebu. Zahvalio je Nacionalnoj biblioteci Crne Gore „Đurđe Crnojević”, koja je pomogla realiziaciju izložbe prvim izdanjima najznačajnijih objavljenih piščevih djela, domaćinu, Opštinskoj javnoj ustanovi „Muzeji” Kotor na pozivu i realizaciji izložbe, a posebno Mirjani Vukasović, arhivistkinji Muzeja u Perastu, koja je pokrenula inicijativu da izložbu, koja je u Srbiji predstavljena 2013. godine povodom 120 godina rođenja Crnjanskog, prvi put prirede u Crnoj Gori.
Zahvalivši Narodnoj biblioteci i Ministarstvu kulture i informisanja Srbije, NB „Đurđe Crnojević” na Cetinju, uz poziv na dalju saradnju ljudi i institucija, prisutne je pozdravila Jelena Vukasović, sekretarka Sekretarijata za kulturu opštine Kotor.
U okviru proslave Dana opštine Kotor ova izložba biće otvorena do 16. decembra.M.D.POPOVIĆ
Turistički vodič kroz Boku
Za Bokelje je interesantna knjižica „Boka Kotorska” (Jadranske straže, 1928), koju je Crnjanski na više jezika napisao kao bedeker za potrebe popularisanja začetaka turizma kod nas, a koju je za potrebe izložbe ustupila Nacionalnaj biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević” sa Cetinja, istakla je Mirjana Vukasović, inicijatorka izložbe „Legat Miloša Crnjanskog” u Crnoj Gori.
– Interesantno je da je Miloš Crnjanski u tom turističkom vodiču opisao zastavu Ruske baltičke flote koja se čuva u Muzeju grada Perasta i to je još jedan doprinos Crnjanskog kulturi i našem muzeju, istakla je Vukasović.