Godišnji izvještaj o napretku Srbije u Evropskom parlamentu, izvjestioca Dejvida Mekalistera, biće predstavljen 28. novembra, dok će se poslanici o ovom dokumentu glasanjem izjasniti dan kasnije, saznaju „Novosti” u Briselu. Takođe, na usaglašenu verziju nacrta izvještaja, poslanici pojedinačno neće moći da podnose amandmane, već će to biti omogućeno samo predstavnicima parlamentarnih grupa i izvjestiocu. Na taj način sprečava se pokušaj ucjene nekih od susjednih zemalja, zarad političkih poena za unutrašnju upotrebu.
– Amandmani sa takvim pojedinačnim sadržajem nemaju šta da traže u godišnjim izvještajima – ističe izvor iz Evropskog parlamenta i naglašava da je Mekalisterov tim uspio da se izbori za kompromisno rješenje.
Štaviše, u njegovom izvještaju se jasno i doslovno ističe da bilateralni sporovi ne bi trebalo da imaju štetan uticaj na proces pridruživanja.
Hrvatski poslanici su pokušali da i ove godine u svojim amandmanima u nacrt izvještaja unesu i pitanja kao što su veća prava za hrvatsku manjinu u Srbiji, ukidanje univerzalne jurisdikcije Srbije u procesuiranju ratnih zločina, ili, čak, isplata ratne odštete Hrvatskoj i BiH. Ipak, nijedan od ovih „predloga” nije prošao u usaglašenoj verziji nacrta izvještaja koji je početkom ovog mjeseca usvojio Spoljnopolitički odbor EP.
Amandmane na konačni tekst sada više neće moći da podnose pojedinačano, ali će to vjerovatno pokušati preko parlamentarnih grupa. Ipak, naš izvor nas uvjerava da, zbog postignutog kompromisa, postojeći nacrt ne bi trebalo suštinski da se mijenja.
Kada je riječ o Kosovu, povodom debata i rasprava o mogućem „prilagođavanju granice”, uključujući i razmjenu teritorija, naglašava se da etnički homogene države ne bi trebalo da budu cilj u regionu. Ipak, navodi se da bi bilo koji budući sporazum mogao da bude prihvatljiv samo ako bude uzajamno usaglašen i uzme u obzir ukupnu stabilnost u regionu, kao i međunarodno pravo. To, praktično, ostavlja mogućnost da za EP, uz navedene ograde, bude prihvatljiv i pojam „razgraničenja”.
Takođe, ističu se kontinuirana angažovanost Srbije u procesu normalizacije odnosa sa Prištinom i njena posvećenost u primjeni postignutih sporazuma, kao i pokretanje unutrašnjeg dijaloga na predlog predsjednika Vučića. Ponovljen je poziv da se napreduje sa punim sprovođenjem preostalih sporazuma, uključujući i onaj o energetici, a naglašava se i važnost formiranja ZSO. Traži se i puna saradnja istražnih organa Beograda i Prištine, kao i međunarodna podrška, u traženju ubica Olivera Ivanovića.
Traže se i jačanje reformskih napora u oblasti vladavine prava, naročito pri obezbjeđivanju nezavisnog i efikasnog sudstva, kao i veća borba protiv korupcije i organizovanog kriminala gdje su postignuti neki rezultati.
Pozdravlja se napredak u reformi javne administracije i traži njeno dalje jačanje, kako bi postala politički neutralnija. Takođe, ističe se ozbiljna zabrinutost zbog situacije u pogledu slobode izražavanja i nezavisnosti medija, što treba da se prioritetno rješava na efikasan način.
Pohvaljuje se učešće u mnogobrojnim evropskim bezbjednosnim misijama i operacijama, ali se izražava i zabrinutost zbog kontinuirane vojne saradnje s Rusijom i Bjelorusijom. Srbija mora da uskladi svoju spoljnu i bezbjednosnu politiku sa EU, uključujući i unutar UN. Pohvaljuje se upravljanje migrantskom krizom, ali mora da se poboljša zaštita ugroženih grupa. Pozdravljeno je usvajanje ključnih zakona u vezi sa manjinskim pravima.