Koprodukcija podgoričkog Gradskog pozorišta i festivala „Barki ljetopis”, predstava „O miševima i ljudima” premijerno će u Podgorici igrati u nedjelju, 14. oktobra. Komad će igrati od 20 časova u nedjelju u velikoj sali KIC „Budo Tomović”. Repriza je zakazana za ponedjeljak, 15. oktobar, na istom mjestu u isto vrijeme.
Predstava je premijernu izvedbu doživjela 23. jula na sceni u Starom Baru u okviru 31. izdanja festivala „Barski ljetopis”, a nakon toga je igrala u Baru i Tivtu. Nakon premijernog izvođenja 14. oktobra, nalaziće se na stalnom repertoaru podgoričkog Gradskog pozorišta.
Režiju za ovaj komad, rađen po motivima novele Džona Stajnbeka, potpisuje Dino Mustafić, jedan od najznačajnijih reditelja u regionu, dok je dramatizacija i dramaturgija povjerena crnogorskoj dramskoj spisateljici Steli Mišković. Glavne uloge tumače Miloš Pejović i Mišo Obradović, dok ostale uloge igraju Branko Ilić, Pavle Ilić, Marija Đurić, Vule Marković, Dejan Đonović i Božidar Zuber. Scenografiju je radila Smiljka Šeparović Radonjić, kostimografiju Lina Leković, dok je muziku komponovala hrvatska džez zvijezda Tamara Obrovac.
Stajnbekovo djelo je smješteno u tridesete godine prošlog vijeka, u period Velike depresije u Americi. U centru radnje su pripadnici obespravljene radničke klase, koji su slika i prilika siromaštva i teškog života najnižeg sloja ljudi. Glavni junaci, Džordž i Leni, dva su prijatelja koja, radeći mukotrpno na farmama, pokušavaju naći svoj komad zemlje, dom, znak sopstvene slobode. Pored teme socijalne pravde, ovo je i priča o prijateljstvu, snovima, iluzijama kao neophodnosti opstanka u surovom okruženju koje marginalizuje drukčije, stare, bolesne i osobe sa smetnjama u razvoju; o bijegu u utopiju kao jedinom mjestu na kojem možemo biti srećni.
Prema riječima reditelja, „O miševima i ljudima” je jedinstvena priča, koja dirljivo govori o istinskom prijateljstvu, očaju i beznađu ljudi za vrijeme Velike depresije i krahu američkog sna, pa je zato u ovom uprizorenju ispričana egzistencijalistički i emotivno:
- Ova vanvremenska priča čini ovaj roman revolucionarnim za svako vrijeme jer govori o pravu na život i kada smo drugačiji od većine. Zabrinuti smo nad svijetom koji se drastično dehumanizira svakodnevnom i agresivnom trkom za profitom. Postajemo moderni robovi, nadničari neoliberalnog kapitala koji proždrljivo jede našu sudbinu i potragu za srećom, prava na san, utopiju, viziju boljeg i pravednijeg svijeta – zapisao je Mustafić.
Ž.J.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
