Povodom obilježavanja 50 godina od smrti poznatog crnogorskog i jugoslovenskog pjesnika Mirka Banjevića, Nacionalna biblioteka „Đurđe Crnojević” priredila je na Cetinju prigodan program.
U ime domaćina publiku je pozdravila bibliotekarka Dragana Kaluđerović koja je podsjetila da je Mirko Banjević rođen 1905. godine u Pješivcima i da je nakon završenog Filozofskog fakulteta u Beogradu radio kao novinar i urednik lista „Pobjeda” i časopisa za književnost i kulturu „Stvaranje” u Podgorici.
– Objavio je djela „Pobune uma”, „Šuma”, „Ognjena jutra”, „Njegošev spomenik”, „Zemlja na kamenu”, „Zvjezdani voz”, „Bezdani”, „Sutjeska”, „Do iskapi”, „Roždanici” i „Strašno pleme”. Banjević je pisac o kome je mnogo pisano, a najpoznatiji esej o njemu, u kome je pjesnik Milo Kralj dao njegov pjesnički portret, nosi naziv „Do iskapi, do iskona”. U Nikšiću postoji književna zajednica „Mirko Banjević” koja je osnovana 1979. godine, najprije kao Književni klub, koji je nakon nekoliko godina rada prerastao u Književnu zajednicu, koja sada, već 39 godina svojim radom daje nemjerljiv značaj za kulturu Nikšića i Crne Gore. Nagrada koja nosi ime Mirka Banjevića ustanovljena je 2008. godine – kazala je Kaluđerović.
Publika je imala priliku da pogleda i četrdesetominuti dokumentarni film o Mirku Banjeviću autorke mr Nele Savković koja je u kratkoj besjedi ukazala na veliki značaj ovog pjesnika i njegove generacije koja je, kako je kazala, predstavljala veoma čvrst kulturni sloj u dubokom presjeku naše umjetnosti i tradicije. Ona je istakla i da ovakve manifestacije predstavljaju priliku da se podsjetimo njihovog stvaralaštva, ali i zapitamo koliko znamo o tom nasljeđu i koliko imamo poštovanja za ljude koji su stvarali našu kulturnu baštinu.
– Pjesništvo Mirka Banjevića pobuđivalo je interesovanje različitih kritičara i analitičara. Tako je, na primjer, znameniti književni kritičar Konstantinović pisao o neuhvatljivosti njegovog jezika. O jeziku koji dolazi iz dubine, o njegovoj, gotovo, arhetipskoj snazi, o snazi artikulisanja, o motivskoj, ekspresivnoj težini te poezije i naravno nastojao da joj nađe mjesto u onome što je epoha, što je crnogorska moderna, ali i u širem kontekstu. Takođe, Branko Banjević u svom djelu „Crnogorska moderna”, Mirka Banjevića i pjesnike njegove generacije upravo posmatrao u kontekstu, u duhu te epohe u kojoj su stvarali pokazujući kontinuitet trajanja crnogorske književnosti i značaj poezije za momenat u kojem su nastali kao i kasnije za ukupno predstavljenje crnogorskog stvaralaštva – kazala je između ostalog Savković.
Z.P.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
