Referendumom će biti odlučeno da li Makedonija mijenja ime u Sjeverna Makedonija kao dio istorijskog dogovora sa Grčkom. Ishod je neizvjestan pa se posjeta Angele Merkel Skoplju može tumačiti kao mala „pomoć prijatelja“, piše „Dojče vele“. Makedoniju nije posjetilo mnogo stranih zvaničnika i diplomata još od završetka kosovske krize i intervencije NATO-a protiv bivše Jugoslavije 1999. godine. Ali priče o uspjehu evropske politike su rijetka roba ovih dana, još rjeđe na turbulentnom Balkanu. Makedonija bi mogla da postane jedna takva priča, ali samo ukoliko promijeni svoje ime u Sjeverna Republika Makedonija. Zato su posjete evropskih političara učestalije.
Premijeri Makedonije i Grčke, Zoran Zaev i Aleksis Cipras, sastali su se u junu i potpisali sporazum o imenu. Time su okončali skoro tri decenije pregovora i prepirki u vezi sa korišćenjem istorijskog imena Makedonija. Mnogi vodeći evropski političari su odahnuli, dok su neki, poput visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbjednost Federike Mogerini i njemačkog ministra spoljnih poslova Hajka Masa, sporazum nazvali – istorijskim.
Neposredno nakon potpisivanja Makedonija je dobila poziv da se pridruži NATO-u – uprkos tome što su Francuska i Holandija blokirale pritiske iz Berlina za brzo otvaranje pristupnih pregovora Makedonije sa Evropskom unijom i odložile ih za narednu godinu. Napredak na dvije evroatlantske šine trebalo bi da ohrabri makedonsku vladu da finalizuje sporazum, ali možda i više građene da 30. septembra na referendumu podrže dogovor.
Krhka većina
Ali kako stvari sada stoje, to je veoma upitno. Da bi referendum uspio, potreban je odziv najmanje polovine građana od kojih onda većina treba da podrži promjenu imena. Ankete pokazuju da će većina odobriti sporazum, ali odziv i dalje zadaje glavobolje vlastima.
Razlog je što najveća opoziciona partija VMRO–DPMNE još nije odlučila da li će pozvati svoje glasače da izađu na referendum, uprkos tome što ne podržavaju sporazum. Razne nacionalističke organizacije već su pozvale na bojkot u nadi da će osujetiti sporazum smanjujući odziv građana – izlaznost će biti 46 odsto prema najnovijoj anketi koju je u četvrtak objavio makedonski Institut za demokratiju.
Čak i ako referendum uspije, Sobranje bi moralo da odobri sporazum dvotrećinskom većinom – a to vladajuće socijaldemokrate i njihovi koalicioni partneri nemaju. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg i austrijski kancelar Sebastijan Kurc boraviće u petak u Skoplju.
„Ovo je prilika kakva se pruža jednom u životu. Ali prvo morate da odobrite sporazum o imenu“, rekao je Stoltenberg nakon sastanka sa Zaevim navodeći da Makedonija može postati članica NATO-a i EU.
„Istorijska” posjeta
U subotu je red na njemačku kancelarku Angelu Merkel da u Skoplju iznese slične poruke. „Ona donosi poruku podrške pred istorijskom prekretnicom“, kaže makedonski ministar spoljnih poslova Nikola Dimitrov za „Dojče vele“.
– Ovo je za Makedoniju najvažnije, ali je važno i za Balkan i ostatak Evrope, dodaje on.
Datum posjete Merkel očigledno je pažljivo odabran s obzirom na to da Makedonija 8. septembra slavi Dan nezavisnosti. Niko od njemačkih kancelara do sada nije posjetio Makedoniju, sem kratkog dolaska Gerharda Šredera tokom krize na Kosovu 1999. godine.
– Posjeta kancelarke očigledno je vid podrške za rješavanje problema sa imenom, izjavio je njemački diplomata Kristijan Helbah za makedonske medije tokom boravka u Skoplju.
– Smatramo da je ovo rijedak trenutak dobre diplomatije zato što nemamo ovakve trenutke često, ni u svijetu, ni u regionu, dodao je Helbah. Nedjelju dana nakon posjete njemački ministar spoljnih poslova Hajko Mas provjeriće efekte posjete kancelarke. Zatim bi 19. i 20. septembra ministarka odbrane Ursula von der Lajen takođe trebalo da posjeti Makedoniju u znak podrške referendumu.
Bivša njemačka ambasadorka u Makedoniji Gudrun Štajnaker smatra da Merkel donosi jasnu poruku u vezi sa referendumom.
– Kancelarka ne može ništa da obeća, ali može da potvrdi da je Savjet EU u junu odlučio da EU može naredne godine da započne pregovore o pristupanju sa Makedonijom, kada svi uslovi budu ispunjeni. Ovo uključuje prije svega sporazum sa Grčkom po pitanju imena, kaže ona.
Njemački
bezbjednosni interes
Interes njemačke politike u Makedoniji može izgledati iznenadan ili iznenađujući, ali odražava povećanu pažnju Berlina za region. Pored BiH zagrijane u naizgled beskrajnim etničkim sporovima, Srbije i Kosova koji pale alarme u Berlinu sa svojim idejama o razmjeni teritorija – Makedonija izgleda kao savršena prilika da se predstavi uspješna priča u nestabilnom regionu.
– Drago nam je da vidimo da se Makedonija pomjera naprijed, jer je to u našem interesu, našem ekonomskom interesu. Takođe, imamo bezbjednosni interes u Makedoniji kako se ona približava i pridružuje EU i NATO-u, objašnjava Helbah.
Mogući neuspjeh referenduma bi svakako doveo do pada reformističke vlade u Skoplju i vjerovatno otvorio podjele između Makedonaca i Albanaca. Premijer Zaev je već najavio da će dati ostavku ukoliko referendum propadne. Vlada se nada da bi posjete vodećih evropskih političara mogle da pomognu da se izbjegne takav scenario.
– Kancelarka ne bi došla da se radi o partijskoj politici ili izborima. Posjeta se dešava zato što je referendum o budućnosti Republike Makedonije. Naši građani to razumiji, kaže šef diplomatije Dimitrov.

Pogrešna zastava

Austrijski kancelar Sebastijan Kurc u Skoplju je dočekan sa zastavom Letonije umjesto Austrije.
Na zvaničnoj ceremoniji ispred Vlade Makedonije Kurca je dočekala zastava Letonije, prenijeli su mediji na albanskom i makedonskom jeziku.
Umjesto austrijske zastave, protokol Vlade Makedonije je u blizini Kurca postavio zastavu Letonije koje su, kako se navodi, slične, crvene su boje i po sredini imaju bijelu traku, s tim što je na austrijskoj zastavi ta bijela traka nešto šira.