Predstava „Biciklistički ustanak u Crnoj Gori” premijerno je izvedena u Centru za kulturu Plužina, koji je, zajedno sa tom opštinom i tamošnjim Parkom prirode „Piva”, njen producent. Tekst rano preminulog novinara i pisca iz Nikšića Zorana Kopitovića adaptirao je reditelj Slobodan Milatović, a glumci Nebojša Ćićo Vulanović i Velizar Vejo Kasalica odigrali.
– Potrudili smo se, a meni i Kasalici je ovo prva vrsta igranja duo drame. Prilično zahtjevno i glumački, a pogotovo zato što smo se uhvatili u koštac sa jednim nevjerovatno dobrim tekstom koji na prvi pogled izgleda čak u određenom smislu prosto ili komično. Međutim, to je jedna zaista neobična pojava na crnogorskom književnom nebu kao što je bio neponovljiva i neobična pojava i autor ovoga teksta. Mislim da smo se nosili s tim, nadam se da smo publici u Plužinama dali ono što smo mogli u ovom trenutku, sigurno maksimum i mislim da je to bilo dovoljno za prelaznu ocjenu – kazao je Vulanović nakon predstave.
Kopitović je bio novinar Radija Crne Gore, a poginuo je u saobraćajnoj nesreći 31. avgusta 1996. godine u 35. godini života. Autor je više eseja, putopisa, reportaža, svoj prvi roman „Šizofrenija melanholičnog boga” objavio je 1985. godine, a roman „Amerikanac u Parizu” 1994. u časopisu za književnost i kulturu „Doklea”. Po motivima pomenutog romana napisao je tekst za predstavu „Muzej biciklističkoj ustanka u Crnoj Gori” koju je podgoričko pozorište DODEST izvelo na više festivala. Nova predstava „Biciklistički ustanak u Crnoj Gori” rađena je po romanu „Amerikanac u Parizu”, pojasnio je Vulanović, uz dodatak teksta o vojvodi Bajlagi koje je Kopitović napisao kasnije. Dvojica biciklista, profesor (Kasalica) i vojvoda Krsto Bajlaga (Vulanović) kao istraživač i direktni učesnik polemišu o biciklističkom ustanku u Crnoj Gori, koji je počeo 1962, a „krvavo” ugušen dvije godine kasnije. Surovost jednih i hrabrost i upornost drugih upućuju da je u „Montenegru sve moguće”, pa čak i to da bicikla imaju dušu, lete, rađaju se i umiru, bore, padaju i opet ustaju.
– Teško je odgovoriti na pitanje šta nam Kopitović i njegovi biciklisti poručuju. Pročitao sam i naučio napamet ne samo ovaj tekst već čitavu njegovu knjigu i o tome bi se moglo pričati nadugo i naširoko, i opet se ne bi izašlo sa nekim jasnim zaključkom. Znači, potpuno definisano- nedefinisana, stvarnost u djelu Zorana Kopitovića. Takav je on bio, jedna neponovljiva ličnost kao umjetnik, kao čovjek, to je moj prijatelj i tako da teško o tome pričam. To što mu se dogodilo nije samo njegova lična tragedija, već i porodična, ali i tragedija ove naše male države koja nema mnogo genijalaca, a Zoran je bio jedan od tih – istakao je Vulanović dodajući da će duo drama „Biciklistički ustanak u Crnoj Gori” zaživjeti i da će je uskoro vidjeti i publika u drugim gradovima.
Milatović je prije dvije priredio i knjigu „Filozofija objektivnog biciklizma” u kojoj je dio Kopitovićevog stvaralaštva. Scenografiju za predstavu uradio je Marko Petrović Njegoš, a idejno rješenje plakata Suzana Pajović. B.B.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
