Albanski predsjednik Iljir Meta nakon obilaska Plava posjetio je i Gusinje, gdje je simbolično promovisao ideju takozvane „Velike Albanije”, na šta iz Vlade Crne Gore nijesu reagovali. Meta je u Gusinju bio počasni gost na manifestaciji „Albanski Alpi 2018”, u selu Vusanje, a na fotografiji sa skupa se vidi kako Meta pozira sa rukama ukrštenim u simbol „albanskog orla”, koji je izazvao brojne kontroverze u javnosti.
Na pitanje „Dana” hoće li zvanično reagovati povodom manifestacije velikoalbanskog nacionalizma od strane albanskog predsjednika u Gusinju, iz Ministarstva vanjskih poslova juče nijesu odgovorili. Ni na ranije slične situacije, gdje su albanski zvaničnici, politički lideri i intelektualci promovisali velikodržavni projekat, Vlada Crne Gore nije reagovala.
Predsjednik Srpskog nacionalnog savjeta Momčilo Vuksanović kaže da su jasne aspiracije na prostor Crne Gore.
– Nakon posjete predsjednika Albanije Iljira Mete, a i mnogo prije toga, jasne su aspiracije albanskog naroda prema, ne samo prostoru Srbije, nego i Crne Gore. Očigledno da ćemo tu namjeru njihovog razgraničenja morati da riješimo u direktnom kontaktu sa njima na obostrano zadovoljstvo, pa možda i zamijenimo Gusinje za Skadar – rekao je Vuksanović.
Do tada predsjednik albanske skupštine, Iljir Meta izabran je u aprilu prošle godine, na vanrednoj sjednici parlamenta, za novog predsjednika Albanije.
Analitičar Božidar Čolaković naglašava da dok se za sam gest sa objavljene fotografije može imati razumijevanja, mada se o diplomatskom taktu može razgovarati, dotle se za naziv manifestacije „Albanski Alpi” može reći da nije najsrećnije izabran.
– I u drugačijim prilikama, da su u pitanju dvije države iz drugačijeg civilizacijskog kruga i sa dugom demokratskom tradicijom, ne bi bilo baš uobičajeno izabrati sličan naziv. U skladu sa vladajućom tendencijom uljepšavanja susjedskih odnosa moguće je da, u različitim kontekstima, ne samo isticanje simbola nekih susjednih država nego i različite aktivnosti ne izazivaju nikakvu reakciju, a kad je drugi susjed u fokusu pažnje reakcija bude neprimjereno oštra. To nam govori o odsustvu principa kad je riječ o odnosima sa susjedima, mada su deklarativno identični, kao i potrebi da se sopstveno djelovanje u odnosu na pripadnike manjinskih naroda iz prethodnog perioda na neki način relativizuje i prepusti zaboravu u ime svijetle budućnosti u integracijama – rekao je Čolaković.
On je naveo da nema ništa sporno u naporima da se sa svim susjedima održavaju najbolji mogući odnosi, jer je to posve prirodno i valjda bi trebalo da bude cilj svake ozbiljne vlasti
– Ali odsustvo jednakih mjerila govori o samoj prirodi vlasti koja ni u čemu, od najjednostavnijih gestova do koncepta dobrosusjedskih odnosa, ne nastupa sa nivoa principa i iskreno, već od prilike do prilike, od faze do faze. Jedan isti susjedni narod može propagandno biti proglašen arhineprijateljem sa kojim bi se trebalo obračunati jednom za svagda i, nešto malo kasnije, najiskrenijim prijateljem sa kojim dijelimo zajedničke vrijednosti, a da pritom niko ne snosi odgovornost za izgovoreno i učinjeno – kaže Čolaković. M.V.