Prema statističkim podacima na području opštine Bijelo Polje živi 372 pripadnika romske populacije. Značajan broj Roma je u proteklom periodu odlazio u inostranstvo, konkretno u zemlje Zapadne Evrope, tamo tražeći izvor egzistencije. Nakon isteka boravišnih dozvola država Njemačka vršila je deportaciju, odnosno povraćaj pripadnika ove populacije koji uglavnom kada se vrate nastavljaju sa istim a neki i sa gorim načinom života.
Izvršni direktor nevladine organizacije Bjelopoljski demokratski centar Zdravko Janjušević, koja se najviše na području bjelopoljske opštine bavi rješavanjem problema Roma, kaže da se to dešava iz razloga što nijesu obezbjeđeni mehanizmi za socijalnu inkluziju povratnika, već su oni prepušteni da se sami snalaze i ako je to nemoguće.
- Nevladina organizacija Bjelopoljski demokratski centar je u proteklom periodu dala doprinos kroz niz aktivnosti koje su imale za cilj da unaprijede i podspješe integrisanje ove populacije. Iz godine u godinu kontinuirano radimo na sprovođenju aktivnosti koje bi doprinijele zapošljavanju pripadnika romske populacije u saradnji sa institucijama i drugim organizacijama-kaže Janjušević i dodaje da trenutno svega jedan pripadnik ove populacije zaposlen u DOO „Komunalno Lim”, i dva preko programa javnih radova.
–Nedostatak obrazovanja, prisutnost stereotipa, neusklađenost na tržištu rada, pa čak i donekle nezainteresovanost pripadnika ove populacije su neki od razloga koji doprinose da je u Bijelom Polju najniži procenat zaposlenih Roma u odnosu na broj pripadnika ove populacije u Jugoistočnoj Evropi pa čak i šire. Ništa nije bolja ni situacija kada je u pitanju obrazovanje. Svega 20 mališana romske populacije pohađa osnovno, a svega dva srednjoškolsko obrazovanje. Istini za volju, u ovom trenutku nedovoljne ekonomske razvijenosti, očekivanja u smislu dinamičnijeg popravljanja trenutne situacije u oblasti primarnog i sekundarnog obrazovanja nije moguće-ističe Janjušević i naglašava da romska zajednica, zbog svoje kulturološke i sociološke specifičnosti ali i ekonomske situacije ne posvećuje dovoljno pažnje procesu obrazovanja.
– Trenutna situacija po pitanju uključenosti Roma u opšte-društvenu integraciju je, u najmanju ruku, kompleksna. Činjenica je da kod ove populacije ne postoji izraženija volja da se uključe u sistemski proces obrazovanja i vaspitanja s jedne i sa druge strane ne postoji dovoljna podrška od strane države da dodatno stimuliše, edukuje i ohrabri romske porodice koje su očigledan problem jer upravo roditelji ne šalju djecu u školu.
Kao predstavnik NVO koja već duži nih godina radi na polju integracije Roma moram da kažem da podaci koji ukazuju na broj romske djece u obrazovnim ustanovama, su poražavajući. U Bijelom Polju još uvijek zvanično nemamo ni jednog Roma ili Romkinju kao svršenog srednjoškolca, niti jednog pripadnika ove populacije koji pohađa viši nivo obrazovanja, odnosno fakultetski se obrazuje. Ovo stanje je zabrinjavajuće i poražavajuće za cijelo društvo. Ovih dana, za vrijeme trajanja upisa u novu školsku godinu naši predstavnici će biti na raspolaganju romskim porodicama i pratiti odnos porodice prema djetetu jer zaista moramo da promijenimo klimu. Moramo da natjeramo one koji neće da šalju djecu u škole, a za one koji nemaju sredstava država mora da ih obezbijedi.
Iz tog razloga moramo uložiti napore i zajednički sa svim institucijama, uz puno učešće roditelja i cjelokupne romske populacije dati doprinos da problem obrazovanja bude riješten, što će biti okidač za rješavanje i drugih problema sa kojima se suočava ova marginalizovana populacija - zaključuje Janjušević.
M.N.
Osjećaju se neprihvaćenima
Dženada Rizvanović smatra da su ona i njeni sunarodnici diskriminisani i da žive u teškim uslovima te da stoga nisu u stanju ni da školuju svoju djecu.
-Ima dosta diskriminacije kada smo mi u pitanju, problemi postoji i treba ih rješavati a ne skrivati. Romi finansijski nijesu u stanju da šalju svoju djecu u školu, jer im fali i za život s obzirom na to da su na rubu egzistencije. Zbog toga se Romi sve više opredjeljuju da napuštaju Crnu Goru kako bi koliko- toliko poboljšali svoj životni status. Rome bolje prihvate u inostranstvu nego tu gdje smo rođeni i odrasli. Mnogi od pripadnika romske polulacije da nijesu otišli u inostranstvo teško da bi i ovakav krov nad glavom imali i da nijesu bili u stranim državama sada bi i dalje živjeli pod šatorima- kaže Rizvanović.
Ona naglašava da Romi, konkretno u Bijelom Polju, teško žive, ne mogu naći posao, nijesu prihvaćeni u društvu...
- Mali je broj djece koji pohađaju nastavu, jer su Romi druga klasa naroda, neće da nas prihvate-istakla je Rizvanović.