Državne institucije i preduzeća tokom prošle godine sklopile su 91.328 ugovora o nabavci roba, usluga i radova, a da pritom nijesu raspisivali javne tendere, već su posao završavali na osnovu neposrednih pogodbi. Ti ugovori su poreske obveznike koštali 12.794.673 eura, pokazuju podaci iz godišnjeg izvještaja o radu Uprave za javne nabavke, kojom rukovodi Mersad Mujević. Izvještaje je juče usvojila Vlada.
U dokumentu se konstatuje da Zakon o javnim nabavkama mora primjenjivati 620 naručilaca, od čega 464 čine državni i organi lokalne samouprave i javne službe, 144 privredna društva koja vrše poslove od javnog interesa i 12 preduzeća u oblastima „vodoprivrede, energetike, saobraćaja i poštanskog saobraćaja“.
– Od ukupnog broja obveznika primjene zakona evidentiranih na listi, izvještaj o ugovorenim javnim nabavkama dostavilo je njih 598, dok izvještaj nije dostavilo 22, o čemu je obaviještena Uprava za inspekcijske poslove, radi preduzimanja mjera iz njihove nadležnosti. Obveznici primjene zakona u 2017. godini ugovorili su ukupno 522.636.960,61 euro za nabavku roba, usluga i radova – navodi se u izvještaju.
Uprava za javne nabavke primjećuje da je lani došlo do povećanja troškova u oblasti javnih nabavki sa 447.739.222 eura u 2016. na preko 522 miliona u 2017. Prosječna vrijednost ugovora sklopljenog prošle godine bila je 84.500,72 eura.
Uprava u izvještaju navodi da se „još nijesmo oslobodili sjenke korupcije u oblasti javnih nabavki“.
– Kada se pomenu javne nabavke u Crnoj Gori, korupcija je prva asocijacija koja se javi kod većine građana, bez obzira na to koliko su upućeni u upravljanje javnim finansijama ili mehanizme upravljanja državom ili lokalnom samoupravom. Međutim, ideja uspostavljanja sistema javnih nabavki potpuno je suprotna. Sistem javnih nabavki trebalo bi da obezbijedi efikasnu prevenciju korupcije i da omogući njeno lakše sankcionisanje ukoliko se pojavi. Institucionalni antikorupcijski okvir u Crnoj Gori se razvijao postepeno osnivanjem više organa i tijela za preventivno djelovanje protiv korupcije. Uprava u koordinaciji sa institucijama koje se bave preventivnim antikorupcijskim aktivnostima u kontinuitetu obezbjeđuje efikasnu prevenciju korupcije i omogućava njeno lakše sankcionisanje ukoliko se pojavi. Postojeći zakon naročit aspekt posvetio je antikorupcijskoj politici i politici sprečavanja sukoba interesa, na način što je sukob interesa u postupku javne nabavke prepoznat kao potencijalni izvor korupcije, koji se najefikasnije suzbija na nivou preventive – navode u upravi.
Za korupciju u javnim nabavkama, kako poručuju, ima lijeka, ali je njegova primjena složena i zahtijeva aktivnost velikog broja aktera i stalno prilagođavanje.
– U cilju ostvarivanja preventivnih antikorupcijskih aktivnosti, praćenja ostvarivanja sistema javnih nabavki, pružanja savjetodavne pomoći na zahtjev naručioca, ponuđača i javnosti neposredno, uprava je uspostavila „Odjeljenje za pomoć”(Help desk), koje predstavlja centar za savjetovanje i konsultanske usluge. Tokom 2017. primljena su ukupno 102 zahtjeva za tumačenje zakona. Postupajući po zahtjevima za tumačenje upućeno je 68 poziva za sastanak u prostorijama uprave, te nakon održanih sastanaka s predstavnicima naručilaca sačinjene su službene zabilješke, dok je po 34 zahtjeva dato pisano mišljenje u vezi s pojedinim odredbama koje su bile predmet zahtjeva – navodi se u izvještaju.
M.S.

Zbog korupcije četiri prijave

Uprava je lani primila četiri anonimne prijave o sumnji na postojanje korupcije i proslijedila ih nadležnim institucijama na dalje postupanje. Prijave su se odnosile na način pokretanja i sprovođenja postupaka javnih nabavki, pripremu i objavu tenderske dokumentacije, nepoštovanje načela konkurencije, načela transparentnosti, ali nije precizirano za koje institucije su bile vezane.
– Kako su javne nabavke prepoznate kao oblast od posebnog rizika za korupciju to je shodno tome, predstavnik uprave imenovan za člana radne grupe za izradu operativnog dokumenta za sprečavanje korupcije u oblastima od posebnog rizika. Mjere koje su zastupljene u ovoj oblasti prvenstveno se odnose na unapređenje normativnog okvira, ali i na jačanje administrativnih kapaciteta za sprovođenje propisa i obezbjeđivanje tehničkih uslova za uspostavljanje efikasnog i transparentnog elektronskog sistema javnih nabavki – navodi se u izvještaju.