BIJELO POLjE- Do sela Vrh dolazi se krivudavom makadamskom džadom. Selo ima jedva desetak domaćinstava, a nekada je, tvrde njegovi žitelji, bilo dosta naseljeno i čula se graja u područnom odjelenju škole koja je zatvorena početkom 90-ih godina prošlog vijeka. Ono što karakteriše ovo selo jeste postojanje nekoliko pećina koje nažalost još nijesu podrobnije istražene, ali zato jesu devastirane.
– Ovo naše lijepo selo po svojim prirodnim karakteristikama jedno je od najljepših na području opštine. Ipak, pećine koje imamo i koje su nam za ponos, u poslednje vrijeme su devastirane smećem koje se na njihovim ulazima baca u neprimjerenim količinama. Ulaz jedne, i to one najveće, prosto je zatrpan smećem-kaže nastavnik u penziji Radoje Veličković koji je i autor knjigu o ovom kraju i plemenu Veličkovića.
Selo Vrh se nalazi sa zapadne strane Koritske visoravni, istočno od Bijelog Polja, na udaljenosti od 25 kilometara, na nadmorskoj visini koja se kreće od 971 metar u sjeverozapadnom dijelu do čak 1.294 metra u južnom dijelu sela. Po nadmorskoj visini selo je i dobilo ime. U blizini sela je Manastir Podvrh, ali i Đalovića pećina. Reljef sela Vrh karakterišu podzemni kraški oblici od kojih su najinteresantnije pećine. U predjelu zaseoka Vrtača nalaze se manje pećine u kojima su se čobani krili od kiše. Tu su pećina u Dugom Dolu, zatim u Licima i Selimina pećina pored Čamparskog puta. U samom centru sela nalaze se tri veće pećine. Jedna kod kuća Veličkovića, u kojoj se nalazi neispitano podzemno jezero, gdje se nalazi i veliki kamen koji svojim spoljašnjim izgledom podsjeća na nekadašnje kamene peći koje su korišćene u starim vremenima.
Veličković dodaje da se u neposrednoj blizini ovog kamena osjeća povišena vazdušna temperatura, zbog čega ga mještani nazivaju furunom.
– I pećina, ali i kamen bi mogli biti povod za istraživanja. Ne samo zbog svojih sadržaja, jer je pećina imala bitnu ulogu u spašavanju života ljudi i životnih namirnica, koje je stanovništvo tokom ratova sklanjalo pred nasrtajem neprijatelja- kaže Veličković.
Druge dvije pećine, dodaje on, su pećina u Pojilima i kod Krunića.
-Ove dvije pećine su povezane podzemnim usjecima, kroz koje još niko nije ni pokušao da prođe. Ima predanje da su pećine povezane. Postoji priča da su u pećinu ušli krava i bik. Nakon mjesec dana krava je izašla na Krunića pećinu i na njoj nije bilo kože, jer je vjerovantno odrta na uskim grebenima, kroz koje je teško prolazila. Zbog iscrpljenosti od gladi i umora uginula je odmah nakon izlaska. Bik je bio krupniji i pretpostavlja se da je ostao ukliješten među grebenima. Ove tri pećine su inače u neposrednoj blizini. Sada je prvi put speleolog Željko Madžgalj počeo da ih ispituje - kaže Veličković i dodaje da se ove pećine nalaze u nekoj zemlji koja zna da valorizuje svoje prirodne ljepote, bile bi turistički bum.
Iz DOO „Komunalno Lim” obećavaju da će, iako je područje sela Vrh dosta udaljeno od grada, uraditi sve da očiste ulaze u ove pećine i tako ih pripreme za dalja istraživanja. Oni apeluju na mještane da prestanu odlagati otpad na ulazima u pećine kako bi one mogle biti turistički valorizovane.M.N.

Madžgalj: Uradiću topografski zapis

Jedan od najboljih speleologa u Crnoj Gori Željko Madžgalj sa svojim kolegama prije par dana boravio je na ovom području. Snimali su teren za potrebe izgradnje žičare od Podvrha do ulaza u Đalovića pećinu i, kako kaže, naišli na skoro nevjerovatan prizor.
-Pećina kod kuća Veličkovića je devastirana i ulaz zatrpan smećem. Mora se sve uraditi da se to stanje promijeni. Da mještani, uz pomoć ako treba i Komunalnog preduzeća riješe ovaj problem. Da se pećina uredi za neke ljepše sadržaje. Još dvije pećine su u blizini i u njima ima smeće ali u manjoj količini. Sve sam pećine premjerio i uradiću topografski zapis o njima -kaže Madžgalj.