Vlada Crne Gore treba da omogući pristup informacijama i potpunu javnost rada, da obezbijedi rad Komisije za praćenje istraga napada na novinare, dok sve vrste državne pomoći medijima, uključujući i takozvano državno oglašavanje, treba da budu transparentne i rigorozno objektivne, konstatovali su eksperti Savjeta Evrope (SE). U analizi o istraživanju medijskog sektora u Crnoj Gori, sa preporukama za harmonizaciju sa standardima Savjeta Evrope i Evropske unije (EU), koja će danas biti predstavljena u Podgorici, konstatovano je da dnevne novine „Dan“ imaju ubjedljivo najveći dnevni tiraž. Dnevna prodaja „Dana“ je značajno veća nego ostalih dnevnih novina u Crnoj Gori, što je potkrijepljeno konkretnim podacima u analizi.
Istraživanje sedam eksperata, među kojima je novoimenovani komesar SE i doskorašnja predstavnica OEBS-a za slobodu medija Dunja Mijatović, otkrilo je slabo i polarizovano medijsko tržište sa visokim stepenom državne intervencije i političkog paralelizma, sa nekonzistentnim pravnim i institucionalnim okvirom, fragmentiranom samoregulacijom, rizicima vezanim za integritet i sigurnost novinara, kao i odstupanja od principa slobode izražavanja na internetu. Crna Gora, kako konstatuju eksperti, mora osigurati da njen pravosudni sistem štiti slobodu izražavanja, kao i živote i profesionalna prava novinara.
– Napadi na novinare, uključujući i ubistvo Duška Jovanovića, koji je ubijen 27. maja 2004. godine, neprihvatljiva je praksa. U Crnoj Gori, nažalost, postoji znatan broj slučajeva koji se odnose na napade na medijske radnike ili njihovu imovinu. Ovi napadi su usmjereni protiv pojedinaca i medija, a često uključuju teške batine, prijetnje smrću, pa čak i upotrebu eksplozivnih naprava protiv novinara i njihove imovine. Neki prijavljeni slučajevi uključuju javne službenike i predstavnike agencija za sprovođenje zakona – navedeno je u analizi.
Ekspertski tim je konstatovao da bi Vlada i svi drugi nivoi vlasti trebalo da se uzdrže od bilo kakvih oblika kontrole nad medijima, posebno od pokušaja zatvaranja medijskih organizacija. Rješavanje slučajeva nasilja nad novinarima treba da bude visoki prioritet pravosuđa, a u analizi se konstatuje da su potrebni specijalizovani, kvalifikovani tužioci koji će se baviti tim pitanjem.
– Organi vlasti u Crnoj Gori treba da obezbijede da se pravila koja regulišu medijske slobode i druga pitanja zasnivaju na poštovanju prava na slobodu izražavanja i da postupaju nepristrasno. Pravne garancije medijskih sloboda su prazne riječi na papiru i deklarativne fraze osim ako njihova primjena nije snažna, robusna i iskrena. Istrage vezane za zločine protiv novinara moraju se sprovesti blagovremeno, nezavisno i efikasno. Vlasti bi trebalo da uzmu u obzir sve dokaze vezano za profesionalne aktivnosti novinara – naglasili su eksperti Savjeta Evrope.
Vladi su preporučili da pruži punu podršku efikasnom radu Komisije za istragu zločina protiv novinara, kao i da omogući potpunu transparentnost rada tog tijela.
– Trebalo bi osigurati obuku tužilaštva Crne Gore za zločine počinjene preko društvenih mreža, kao i one vezane za tehničke i pravne aspekte sigurnosti novinara – piše u preporukama.
Smatraju da bi, u cilju realnog napretka i otklanjanja ozbiljnih nedostataka, Vlada Crne Gore trebalo da prizna opasnosti sa kojima se novinari suočavaju zbog svog rada. Preporučuju posebne programe zaštite kako bi se osigurala brza i djelotvorna zaštita novinara i medijskih profesionalaca koji se suočavaju sa rizicima za po život, posebno onih koji se bave osjetljivim pitanjima poput korupcije i organizovanog kriminala.
– Vlada Crne Gore ima obavezu da zaštiti fizičku sigurnost onih koji su ugroženi i da uzme u obzir činjenicu da su novinari među grupama u društvu koje su najranjivije zbog rizika od napada. Kriminalne istrage u vezi sa napadima na novinare trebalo bi da budu hitne i efikasne. Sistem nekažnjivosti treba zamijeniti brzim zakonskim procedurama koje će dovesti do pravde i odgovornosti za takva djela – naglašeno je u medijskoj analizi.
Eksperti su prepoznali „ostatke klevete“ u pojedinim članovima Krivičnog zakonika. Prema njihovoj ocjeni, to ukazuje na to da zakonodavstvo o kleveti i dalje može biti zloupotrijebljeno kako bi se nametnula određena vrsta samocenzure.
– Uprkos dekriminalizaciji klevete koja je bila pozitivan pomak, postoje indikacije da u nekim slučajevima sudska grana vlasti ne pruža nezavisno sudsko preispitivanje slučajeva klevete i smatra se da je pod uticajem političkih i drugih struktura vlasti. Drugi pravni aspekt relevantan za novinare, ali i za građane, odnosi se na pravo na pristup informacijama, što se u praksi ne sprovodi pravilno – uprkos tome što je Ustavom zaštićen. Pravni ljekovi se mogu naći u sudskim postupcima, ali oni traju dugo i nijesu praktični za rad novinara – upozorili su eksperti.
Znatan dio preporuka u analizi odnosi se na državnu pomoć, koja obuhvata državno oglašavanje, otpis poreskih i ostalih dugova, tražeći transparentnost vlasništva nad svim medijima. Preporučeno je da se usvoje zakonodavni mehanizmi kako bi se osigurala urednička nezavisnost redakcija i pravna zaštita novinara u slučaju promjene vlasništva i uređivačke politike.
Medijski eksperti naglašavaju da reviziju Zakona o medijima treba da prati akcioni plan sa jasnim, mjerljivim ciljevima i dodijeljenim odgovornostima, navodeći da treba izbjegavati fragmentirana i ad hok zakonska rješenja, kao i ona koja se miješaju u postojeću regulativu koja dobro funkcioniše. Preporuke se odnose i na pitanje samoregulacije, medijske pismenosti, kao i jačanja nezavisnosti Agencije za elektronske medije i javnog servisa. Naglašavaju da ograničenja sadržaja, bez obzira od koga su zahtijevana, moraju biti obavljena na najmanje restriktivan način.A.O.


RTCG da nastavi napore

Vlada treba s pažnjom da razmotri mogućnost uklanjanja reklame iz javnog servisa, ako i samo ako se pronađu rješenja kako bi finansijski kompenzovala gubitak prihoda, preporučili su eksperti SE. Smatraju da RTCG treba da nastavi svoje napore da se razvije u javnu medijsku kompaniju, koja je prije svega odgovorna crnogorskoj javnosti i koja aktivno zagovara i sprovodi profesionalne novinarske i kvalitetne standarde.
-U poslednjim danima 2017. godine, u zaključnoj fazi ovog izvještaja, objavljeno je da je parlament razriješio jednog od najaktivnijih članova Savjeta RTCG i da ga je zamijenio poznati bivši funkcioner vladajuće stranke. Ovo razrješenje uslijedilo je nizu prijevremenih prekida mandat,a ne samo članova Savjeta RTCG, već i članova Savjeta AEM. Ovi potezi predstavljaju ozbiljno ispitivanje nezavisnosti kako javnog servisa, tako i nacionalne regulatorne vlasti – naglasili su eksperti.


Jačati nezavisnost regulatora

Treba izbjeći zakonska rješenja koja se miješaju u postojeću regulativu koja dobro funkcioniše, uključujući rješenja koja pogoršavaju postojeće zaštitne mjere nezavisnosti regulatora medija, navodi se u preporukama. Eksperti ističu da je teško procijeniti glavne razloge za razvoj razmnoženog samoregulativnog pejzaža u Crnoj Gori, jer je to, kako navode, sporno pitanje u samoj novinarskoj zajednici. Kako dodaju, mehanizam žalbe se rijetko koristi, pa se ovlašćenja samoregulatornih tijela i ombudsmana ne vrše u najvećoj mjeri.
-Pravilno funkcionisanje samoregulativnog sistema moglo bi da funkcioniše ne samo bavljenjem pritužbama već i sopstvenim praćenjem i izradom sopstvenih preporuka kako bi se podigao nivo novinarskih standarda – naveli su eksperti, dodajući da ova tijela nemaju resurse za to.


CGO: Analiza potvrdila probleme državnog oglašavanja

Direktno i indirektno državno finansiranje medija, prema ocjeni medijskih ekperata, jedno je od najkritičnijih područja, konstatujući da nedostaje transparentnost i poštena primjena pravila o državnoj pomoći. Eksperti su naveli da godišnje privatno tržište oglašavanja iznosi oko 10 miliona eura. Koordinatorka programa u Centru za građansko obrazovanje (CGO), koja godinama problematizuje pitanje finansiranja medija iz javnih fondova, član radne grupe za izradu nacrta Zakona o medijima Ana Nenezić kazala je za „Dan“ da je analiza eksperata Savjeta Evrope pokazala isto ono na što CGO ukazuje godinama a to je da su izdvajanja za medije iz javnih fondova netransparetna i bez jasnih kriterijumima.
-Crnogorsko medijsko tržište je malo a na njemu djeluje veliki broj medija, pa je ovakva loša dugogodišnja praksa narušila medijsko tržište i doprinijela polarizaciji medija, favorizujući one koji izvještavaju pozitivno o Vladi a diskriminišući one koji imaju kritički stav. Finansijska zavisnost od države posledično je dovela do uređivačke zavisnosti i samocenzure novinara. Upravo zato je važno sistematski pristupiti rješavanju ovog problema i ograničiti direktan ili indirektan uticaj vlasti na rad medija. Nadamo se da će nadležno Ministarstvo kulture ozbiljno uzeti u obzir preporuke iz analize, koju su izradili eminentni i nezavisni stručnjaci, i konačno pristupiti rješavanju problema u ovoj oblasti u javnom interesu a suprotno dosadašnjoj praksi – naglasila je ona.
S obzirom da su u izradi dva medijska zakona - Zakon o medijima i Zakon o RTCG, Nenezić smatra da ova analiza može biti odlična osnova i dati smjernice u kojem pravcu dalje treba ići.
-Posebno imajući u vidu da se u ovaj proces ušlo bez ikakve analize od strane nadležnog ministarstva i bez jasnih i precizno iznijetih stavova što se želi time postići, a čime se otvara i ogroman prostor za manipulacije – zaključila je ona.