VAŠINGTON – Veze između Rusije i Turske produbljuju se više nego ikada, u trenutku kada Moskva srlja u diplomatski procjep velikih razmjera zbog skandala sa otrovanim kontrašpijunom, a Ankara sa zapadnim saveznicima pogoršava odnose zbog pitanja vezanih za ljudska prava i ofanzive na Kurde u Siriji, ocjenjuje AP.
Ova ocjena američke agencije vezana je za današnju posjetu ruskog predsjednika Vladimira Putina Ankari, gdje će se pridružiti turskom predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoganu na simboličnoj ceremoniji povodom izgradnje ruske nuklearne centrale na mediteranskoj obali Turske.
U srijedu, drugog dana posjete Turskoj, Putin će sa Erdoganom i iranskim predsjednikom Hasanom Rohanijem, kako je najavljeno, održati samit u turskoj prestonici, a tema će biti – budućnost Sirije.
– Turska i Rusija su ostavile po strani tradicionalno rivalstvo i razilaženja po regionalnim pitanjima kako bi iskovale snažne ekonomske veze – navodi se u analizi, uz podsjećanje da su dvije strane u decembru postigle sporazum o turskoj kupovini ruskog sistema raketne odbrane dugog dometa S-400 „koji je iznenadio neke turske saveznike u NATO”.
Pored nuklearne centrale, ukazuje američka agencija, dvije zemlje grade i gasovod „Turski tok” kojim će se ruski gas dopremati do Turske.
– Između Turske i Rusije raspoloženje je sada bolje nego što je bilo prije dvije godine. Danas bolje sarađuju – kaže Mitat Čelikpala, profesor međunarodnih odnosa na istanbulskom Univerzitetu Kadir Has.
Kako objašnjava da su Ankara i Moskva uspjele da „odvoje različita pitanja”. Pri tom, Čelikpala podsjeća na tursko-ruske podjele među kojima su razmirice u vezi s podijeljenim ostrvom Kirpom i ruskim pripajanjem Krima 2014.
– Ako ostavite po strani sva ta pitanja, Turska i Rusija su dobri partneri za zadovoljavanje neposrednih interesa – zaključuje turski profesor.
Do otopljavanja odnosa između njih, napominje AP, dolazi u trenutku kada veze između zemalja EU i Turske postaju sve problematičnije, pri čemu su turski pregovori o članstvu u Uniji u zastoju, a mnoge članice evropskog bloka izražavaju zabrinutost zbog, kako smatraju, sve autoritarnijeg tona turske vlade i gaženja ljudskih prava i sloboda.
S druge strane, Turska optužuje članice EU da podržava kurdske pobunjenike i navodne vinovnike neuspjelog puča u Turskoj 2016. godine.
AP ocjenjuje da su odnosi Turske sa SAD još gori – Ankara, kako podsjeća, optužuje Vašington da štiti muslimanskog sveštenika Fetulaha Gulena koga Turska krivi za organizovanje puča, i da podržava kurdsku miliciju u Siriji koju Turska smatra terorističkom organizacijom.
Prošle nedjelje je, naglašava se u analizi, Turska najavila da neće slijediti saveznike u NATO i EU kad je riječ o protjerivanju ruskih diplomata kao odgovor na trovanje bivšeg ruskog špijuna Sergeja Skripalja u Engleskoj.
Erdogan je osudio napad nervnim agensom na Skripalja i njegovu kćerku na britanskom tlu, ne pominjući Rusiju, i istakao da Ankara uživa „pozitivne odnose s Moskvom”.
Inače, Putin i Erdogan su se tokom prošle godine više puta sastali i redovno razgovaraju telefonom, ukazuje AP.
Takođe, zajedno sa Iranom, dvije strane rade na uspostavljanju takozvanih „zona deeskalacije” kako bi se ograničile borbe u Siriji i sukobljene strane okupile radi pregovora o budućnosti Sirije.
– Ankara i Moskva sarađuju uprkos svojim stavovima o suprostavljenim stranama u sirijskom sukobu - Moskva je na strani sirijskog predsjednika Bašara al-Asada, dok Turska podržava Asadove neprijatelje od početka sirijskog rata prije sedam godina – zaključuje američka agencija.