O
drživi razvoj vrijednih područja, poput nacionalnih parkova, ulcinjske Solane i drugih ugrožen je usvajanjem Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, a u kontekstu zaštite životne sredine zdravlje građana se ne stavlja kao prioritet. To je konstatovano u izvještaju Koalicije nevladinih organizacija (NVO) za praćenje pregovora za poglavlje 27.
U sveobuhvatnoj analizi stanja životne sredine, strateškog i zakonodavnog okvira i sredstava koja se izdvajaju za projekte u toj oblasti, NVO su zaključile da životna sredina i klimatske promjene nijesu prioritet crnogorske vlade. Upozoravaju da nema poznatih količina opasnog otpada, te da ne postoji deponija za takav otpad, već samo privremeno skladištenje.
NVO su upozorile da u sedimentu uzorkovanom na lokaciji luka Bar, sadržaj kako neorganskih polutanata (živa, bakar, olovo, cink, nikl), tako i organskih, prelazi utvrđene kriterijume, što, kako upozoravaju, ukazuje da prisutni polutanti mogu imati negativni uticaj na morske organizme.
– U sedimentu uzorkovanom na lokaciji brodogradilište Bijela i Porto Montenegro, sadržaj kako neorganskih polutanata (živa, bakar, olovo, cink, hrom, nikl), tako i organskih, prelaze utvrđene kriterijume, što ukazuje da prisutni polutanti mogu imati negativan uticaj na morske organizme – navodi se u izvještaju.
Sadržaj hroma i nikla prisutni su u prekomjernim količinama i na Adi Bojani, dok rezultati analize pokazuju da su sedimenti u brodogradilištu Bijela i marini Porto Montenegro (bivši Vojni brodoremonti zavod u Tivtu) opterećeni otpadom koji se stvara prilikom pjeskarenja brodova, koje se dugi niz godina primjenjivalo tokom remonta brodova na objema lokacijama.
– Otpad od pjeskarenja, odnosno sediment pomiješan sa istim, opterećuje životnu sredinu mora sa visokim sadržajem, kako metala, tako i organskih komponenti sa mogućim dugotrajnim posledicama po živi svijet u moru. U luci Bar, sediment zagađen sa visokim sadržajem, kako metala, tako i organskih komponenti, posledica je transporta tereta i prometa brodova. Ulcinjska Solana ni nakon tri godine još nije zaštićena ni na domaćem, ni na međunarodnom nivou, niti su nadležne institucije obezbijedile adekvatan režim upravljanja vodama i obustavu lova na jednom dijelu ulcinjske Solane na kojem je takva aktivnost odlukom Opštine dozvoljena – piše u izvještaju koalicije NVO za praćenje pregovora u poglavlju 27.
Konstatuju da je u brodogradilištu Bijela odloženo preko 50 miliona tona opasnog otpada (grit), koji je prekategorisan u neopasni, a za čije će uklanjanje biti potrebno 17 miliona eura.
– Za sanaciju industrijskog otpada u KAP-u potrebno je 12 miliona, a za sanaciju bazena crvenog mulja više od tri miliona. Procjene su urađene za potrebe sklapanja ugovora o kreditiranju sa Svjetskom bankom i očekuje se njihova korekcija na veće iznose. Primjena propisa u ovoj oblasti nije zadovoljavajuća imajući u vidu odlaganje rokova za dobijanje IPPC (intergisanih) dozvola. Većina opasnog otpada prekategoriše se u neopasni otpad. Neobrađena industrijska otpadna voda je izvor zagađenja površinskih voda – pokazala je analiza NVO.
Smatraju da nedostatak političke volje, nedovoljna horizontalna koordinacija između državnih organa, kašnjenje u ispunjavanju određenih obaveza dokazuje da su kapaciteti državne uprave ograničeni.
– Upitna je predložena transformacija Nacionalnih parkova iz javnog preduzeća u društvo sa ograničenom odgovornošću, kao i izgradnja određenih infrastrukturnih objekata u srcu rezervata, odnosno u strogo zaštićenim područjima (ugostiteljski objekti u NP Biogradska gora, NP Durmitor, NP Lovćen, Porto Skadar lejk u NP Skadarsko jezero) shodno novoj vladinoj politici održivog finansiranja zaštićenih područja i novom Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata. Prostorno planiranje i s njim povezan održivi razvoj vrijednih područja ugrožen je usvajanjem ovog zakona – navodi se u izvještaju.
Kako su ocijenili, glavni princip zakona zasniva se na centralizaciji procesa donošenja odluka, što je, kako dodaju, suprotno preporukama Evropske unije (EU).
– Zakon ne prepoznaje lokalne prostorne planove, kao ni prostorne planove posebnih namjena, kao što su oni za nacionalne parkove i priobalnu zonu. Na primjer, nedavno usvojeni prostorno-urbanistički plan opštine Ulcinj, koji je identifikovao ulcinjsku Solanu kao zaštićno područje, više neće važiti. Neadekvatan nivo planske dokumentacije, kao što je plan generalne regularizacije, ugroziće nacionalne parkove i dati mogućnost marginalizacije zaštite prirode u odnosu na ekonomsku samoodrživost, koja se sprovodi na ekološki neodrživ način – upozorile su NVO.
U koaliciji smatraju da je moguć konflikt između Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, sa jedne strane, i propisa o zaštiti prirode i o nacionalnim parkovima, sa druge strane, u dijelu koji se odnosi na mehanizme zaštite prirode i hijerarhiju planskih dokumenata, neophodnu za realizaciju planova upravljanja nacionalnim parkovima. U NVO sektoru smatraju da će biti teško dostići ciljeve strategija ukoliko se finansijski resursi opredijeljeni za životnu sredinu ne povećaju.
A.O.


Ne poštuju ekološke standarde

NVO smatraju da je najveći izazov u oblasti kvaliteta vazduha postizanje propisanog kvaliteta vazduha u svim zonama.
– Povećana koncentracija suspendovanih čestica PM, naročito u opštini Pljevlja tokom grejne sezone, odnose se i na učestalost i količinu koncentracija. Povećana koncentracija je registrovana i u drugim gradovima (Podgorica, Nikšić, Bar, Cetinje, Berane, Bijelo Polje). Zdravlje građana se ne postavlja kao prioritet. Nedostaje adekvatna zdravstvena statistika. Sistem monitoringa kvaliteta vazduha nije unaprijeđen, što je neophodno zbog učestalih pogoršanja kvaliteta vazduha u većim aglomeracijama. Nije došlo do proširenja mreže mjernih stanica za praćenje kvaliteta vazduha. Potreban je konkretan podsticaj za ekološki prihvatljivije načine grijanja. Ne poštuju se savremeni ekološki standardi za kvalitet vazduha za industrijske zagađivače čije emisije zagađujućih materija nesporno utiču na kvalitet vazduha, niti redovne inspekcijske kontrole kojima bi se utvrdila obaveza zagađivaču za izmjene filterskih postrojenja u skladu sa standardima – utvrdila je koalicija za praćenje pregovora za poglavlje 27.
Ukazuju da se ne ažuriraju inventari zagađujućih materija u vazduh i prekursore ozona, te da ne postoji koordinacija strateških aktivnosti sa sektorom saobraćaja kako bi se razmotrila mogućnost izmjene režima saobraćaja u najužim gradskim jezgrima.