Ministarstvo pravde odbilo je da da objašnjenje majkama, bivšim i sadašnjim korisnicama nadoknada po osnovu rođenja troje i više djece, kojih je 22.000, kako je njima ukinuto stečeno pravo na doživotno primanje, dok su bivši funkcioneri nastavili da primaju neustavno stečene penzije. Na jučerašnjoj sjednici Ženskog parlamenta, koji je organizovan u čast Međunarodnog dana žena – 8. marta, jedna od majki i potpredsjednica Radničke partije Željka Savković je pitala i kako je moguće da su u restoranima i lokalima neustavno ostavljeni aparati za kockanje, a samo su majkama ukinute nadoknade jer su bile suprotne najvišem pravnom aktu.
Savković se obratila i ministrima zdravlja i rada i socijalnog staranja, Kenanu Hrapoviću i Kemalu Purišiću, ali u odsustvu, jer su oni napustili salu kada je ona trebala da počne da govori. Savković ih je pitala kako se osjećaju kada vide da majke na ulici brane stečeno pravo i kada im se opstruiraju žalbe koje podnose.
Generalna direktorka Direktorata za pravosuđe Ministarstva pravde Marijana Laković Drašković kazala je da postavljeno pitanje po Uredbi o načinu funkcionisanja državne uprave nije iz nadležnosti resora koji predstavlja, već u djelokrugu drugih ministarstava, ne precizirajući kojih.
– Ministarstvo pravde težeći afirmaciji vladavine prava principijelno ne komentariše odluke sudova jer je to jedan od postulata vladavine prava – rekla je Laković Drašković.
Jučerašnje zasjedanje Ženskog parlamenta obilježio je manjak konkretnih odgovora, jer su predstavnici Vlade uglavnom davali uopštene komentare, citirali zakone i uredbe, ili najavljivali razmatranje inicijativa.
Predstavnicu Unije poslodavaca Zvezdanu Olujić interesovalo je da li će se u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi obezbijediti sredstva za razvoj ženskog preduzetništva, jer je sada žena vlasnica tek svakog desetog preduzeća. Ministarka javne uprave Suzana Pribilović nije dala konkretan odgovor već je iskazala nadu da će lokalne samouprave prepoznati značaj ženskog preduzetništva i u skladu sa tim kreirati budžetske politike.
Predstavnica Bošnjačke stranke Nermina Bašić Škrije pitala je stranačkog kolegu ministra rada i socijalnog staranja Kemala Purišića kada će se osnovati alimentacioni fond. Ona je navela da svega 10 odsto roditelja ispunjava svoje obaveze, a oštećeni ne pokreću sudske sporove. Ministar joj je odgovorio da resor na čijem je čelu nije nadležan za alimentacioni fond, precizirajući da je za njegovo osnivanje potrebno izmijeniti Porodični zakon što je posao nekog drugog ministarstva.
Predstavnica Liberalne partije Ana Adamović pitala je ministra Purišića da li će se smanjivati radna nedjelja sa 40 na 35 sati nedjeljno, kako bi se olakšalo i ženama koje imaju poslovne i porodične obaveze. Ona je odgovorila da u Crnoj Gori imamo radnu nedjelju od 40 sati, a da manje radnih sati imaju države poput Švedske, Francuske, zemalja Beneluksa, ali nije pomenula da u našoj državi imamo situaciju da zaposlene žene u trgovini rade i po 12 sati dnevno i bez slobodnog dana.
Purišić je rekao da ćemo uskoro dobiti novi zakon o radu koji je usklađen sa EU standardima i da ćemo nedjeljno sa prekovremenim radom raditi najviše 48 sati sedmično. On je dodao da novi akt omogućava i rad od 36 sati nedjeljno za njegovatelje djece.
Predstavnica Glavnog grada Podgorica Edina Serhatlić pitala je Purišića da li će obezbijediti edukaciju za žrtve nasilja, a on je najavio nove kampanje za promociju Istambulske i konvencije Savjeta Evrope.
Stanislava Bošković iz Opštine Danilovgrad pitala je ministra zdravlja Kenana Hrapovića koje se preventivne akcije preduzimaju protiv karcinoma grlića materice. Hrapović je kazao da je počeo skrining na nacionalnom nivou, te da je kupljeno devet kolposkopa i da se radi doedukacija 30 ginekologa koji uspješno rade na projektu, jer je do sada pregledano 60 odsto pozvanih žena.
Ivana Čabarkapa iz FK Breznica, koji okuplja oko 100 djevojaka koje igraju fudbal, pitala je ministra sporta Nikolu Janovića da li im može obezbijediti zemljište za teren i gradnju svlačionice. Janović joj je odgovorio da je to nadležnost Opštine Pljevlja, ali da će svakako razmotriti zahtjev.
U ime DPS-a Daliborka Pejović pitala je Ministarstvo ekonomije kako bolje podsticati žensko preduzetništvo, a predstavnik tog resora Radosav Babić je kazao da je Vlada usvojila Strategiju razvoja ženskog preduzetništva koja je već povećala broj kreditnih linija za dame. On je kazao da su 2017. odobrena 34 kredita, vrijednosti 2,4 miliona eura, te da će žene i u ovoj godini moći da računaju na podršku kako finansijsku tako i nefinansijsku.
Predstavnica Socijaldemokrata Snežana Burzan pitala je razmatra li se osnivanje garantnog fonda za žensko preduzetništvo. Radosav Babić je kazao da se to planira tokom ove godine.
M.S.
Prve do prvog
Izvršna direktorica Crnogorskog ženskog lobija Aida Petrović ocijenila je da veći dio muške populacije i dalje ne shvata suštinu ženskog pokreta i dobrobit koji donosi bolji položaj žena u društvu, porodici, na poslu, u politici i da svakog dana treba insistirati na ravnopravnosti polova. Ona je istakla da je evidentna marginalizacija i diskriminacija žena prilikom zapošljavanja, napredovanja u karijeri, kao i u političkom životu.
– Na mjestima odlučivanja i donošenja važnih suštinskih odluka za društvo u cjelini i dobrobiti svih su i dalje većinski muškarci, a žene su uglavnom na takozvanoj poziciji „prve do prvoga“. Iako žene čine više od polovine stanovništva, neiskorišćenost znanja, rada, stvaralaštva, u punim kapacitetima koje žene mogu da pruže rezultira i ekonomskim gubicima jer veliki potencijali ostaju neiskorišćeni – rekla je Petrović.
Podrška obilježavanju 8. marta
Savjet za građansku kontrolu rada policije tradicionalno pozdravlja političko obilježavanje Međunarodnog dana žena u Crnoj Gori i podržava Osmomartovski marš koji danas u Podgorici organizuju nevladine organizacije (NVO) Centar za žensko i mirovno obrazovanje „Anima” i „Centar za ženska prava”. U ime Savjeta za građansku kontrolu rada policije u maršu će učestvovati njegov predsjednik, advokat Zoran Čelebić.
Diskriminisane na više nivoa
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Šućko Baković rekao je da se žene u crnogorskom društvu suočavaju sa značajnim problemima u različitim sferama privatnog i javnog života i pored unaprijeđenih zakonodavnih i strateških rješenja i rezultata u promociji rodne ravnopravnosti. On je ukazao da su žene žrtve diskriminacije na više nivoa, što posebno osjećaju one koje su sa invaliditetom, starije, siromašne, Romkinje, samohrane majke, žrtve nasilja i pripadnice LGBT populacije.