Međunarodni monetarni fond (MMF) predložilo je Vladi da smanji fond za plate i penzije, te da uvede ekološki porez, odnosno porez na emisiju ugljen-monoksida i da poveća akcize na ugalj kako bi promovisala investicije u čistije izvore energije. Predložili su i smanjenje fiskalnog opterećenja zarada, jer bi to, kako je naveo šef misije Martin Petri, dovelo do smanjenja sive ekonomije.
– Smanjenje izuzeća, oslobođenja i olakšica za PDV i porez na dobit pravnih lica takođe u sebi sadrži značajan potencijal za prihode. Misija je zabrinuta da se PDV osnovica sužava – naveo je Petri na jučerašnjoj konferenciji povodom redovne godišnje misije MMF-a.
Istakao je da MMF smatra da je Vlada lani uradila dosta na unapređenju javnih finansija i da su makroekonomski izgledi države pozitivni, ali da zbog visokog nivoa duga treba nastaviti sa fiskalnom disciplinom.
– Poreski i sistem obaveznih doprinosa može dati doprinos kako bi se smanjila neformalna ekonomija. Vjerujemo da je jedan od razloga visokog nivoa neformalne ekonomije visoko fiskalno opterećenje zarada, koje predstavlja razliku između onoga što poslodavac plaća i zaposleni prima – rekao je Petri.
On smatra da bi uvođenje neoporezivog nivoa za porez na dohodak građana mogao biti od pomoći, kao i da se finansiranje rashoda za zdravstveni sistem prebaci na finansiranje iz opštih poreza.
– Ti porezi bi morali biti zamijenjeni, ali vjerujemo da postoje porezi koji su kompatibilniji sa rastom, kao što su ekološki i oporezivanje potrošnje – kazao je Petri.
On je dodao da to mogu biti akcizni porezi na ugalj i moguće uvođenje poreza na emisije ugljen-monoksida, čime bi se oporezovala djelatnost koja rezultira zagađenjem.
On je kazao da su fond zarada javnog sektora i rashodi za penzije visoki. Smatra da je penzioni sistem inherentno izdašan, te da je problem što se mnogo ljudi prerano penzionisalo.
Govoreći o Zakonu o radu kazao je da je važno uzeti u obzir sektore koje ne zastupaju socijalni partneri, te da zakon treba formulisati tako da olakša zapošljavanje.
Istakao je da nije razgovarano o aranžmanu Crne Gore i MMF-a, niti da ima potrebe za tim.
Ministar finansija Darko Radunović je naveo da su odavno saglasni da je opterećenje na rad visoko i da nije konkurentno.
– Opterećujemo rad više nego bilo koja država u regionu. Na bruto plate je to opterećenje 66,7 odsto, a na neto zarade nešto više od 40 odsto. Tu je potrebno uraditi značajne promjene i ozbiljnu analizu – ocijenio je Radunović.
Komentarišući preporuku MMF-a da oblast zdravstvene zaštite pređe na teret budžeta, rekao je da je to radikalna promjena, jer budžet Ministarstva zdravlja i Fonda penzionog i invalidskog osiguranja (PIO) ima dosta problema.
– Penzioni fond ima nedostatak od preko 30 odsto i svako smanjenje tih opretećenja na platu znači da će taj deficit da bude visočiji. Nije realno očekivati da to možemo spremiti prije 1. januara naredne godine ali ne bi smjelo ni kasnije – ocijenio je Radunović.
Najavio je da će se baviti smanjenjem izvršioca u javnoj upravi i finansiranjem lokalnih samouprava jer je potrebno postići veći stepen kontrole nad njihovim finansijama.
– Ne razmišljamo o povećanju stope PDV-a, ali ćemo preispitati odluke o izuzećima. Takođe, nije prihvatljivo dirati nižu stopu PDV-a, jer su se željele sačuvati najugroženije kategorije stanovništva – zaključio je Radunović.
A.Đ–D.M.
Renta mora u obračun korpe
Stav MMF-a je da trošak rente, koji je Monstat izbacio, mora da uđe u minimalnu potrošačku korpu, kao i da bi povećanje minimalne zarade imalo smisla ako bi se našle mjere kojima bi se to povećanje izbalansiralo, kazao je Petri. Monstat je nedavno objavio minimalnu potrošačku korpu u kojoj nema imputirane rente jer, kako su naveli, ne mogu da obračunaju minimalan iznos, već samo prosječan.