Drugi tom „Godišnjaka Pomorskog muzeja Crne Gore”, broj LIX-LX (2013-2017), posvećen je Antunu Tomiću, dugogodišnjem tehničkom uredniku i bibliotekaru Pomorskog muzeja, čiji je članak „Kapetansko groblje kod crkve Sv. Mateja u Dobroti” objavljeno u ovom izdanju. Sve je manje izvornih radova iz istorije pomorstva, iz razloga što je sve manje istraživača pomorske prošlosti, primjećuje Andro Radulović, direktor Pomorskog muzeja, podsjećajući da je nekada suština „Godišnjaka” bila istorija pomorstva bazirana na arhivskim istraživanjima u Kotoru, Dubrovniku, Zadru, Trstu, Veneciji. On je pozvao mlade istraživače da nastave sa valorizacijom ogromnog bogatstva kulturnog i pomorskog nasljeđa, tragom vrsnih prethodnika, koji su tokom 65 godina objavljivali svoje radove u „Godišnjaku”.
Kroz naslove članaka i njihov sažetak bibliotekar Slavko Dabinović je predstavio i autore: Lovorka Čoralić i Maja Katušić („Peraštanin Vicko Kolović – zapovjednik mletačkih ratnih brodova”, akademik Radoslav Tomić („Tri umjetnine iz nekadašnje crkve Sv. Nikole mornara u Kotoru”), engleski istoričar i publicista Malkolm Skot Hardi („Britanija, Crna Gora i Rusija 1812”), Ljubo Mačić („Grbaljski pomorci 18-19. vijeka”), prof. Neda Donat Krivokapić („Nastava njemačkog jezika u Nautičkoj školi u Kotoru do 1918. godine), heraldičar Leonid Kampe („O grbu grada Kotora”), novinar i publicista Siniša Luković („Heroj aprilskog rata 1941. poručnik bojnog broda I klase Vladeta Petrović”), arhivistkinje Snežana Pejović i Jelena Strahinja („Arhivski fondovi iz doba Mletačke republike u Arhivu Muzeja grada Perasta”, projekat NVO „Notar” Kotor), zatim, dr Milenko Pasinović („Kotor nastavlja tradiciju luke nautičkog turizma”), prof. Adam Lajtar („Nestali posvetni grčki natpis iz Risna”), istoričarka umjetnosti Milena Ulčar („Peraške poklade 1715. godine: susret kultura”), doktorke nauka Anđela Jakšić Stojanović i Anastazija Miranović („Marketing-menadžment kulturnih resursa u turizmu”), dr Goran Komar („Dva popisa robe iz 18. vijeka”), arheolog mr Jovica Martinović („Istorijat sakupljanja kamenih fragmenata lapidarija u Kotoru”). Slijede radovi dr Ranke Krivokapić („Finansije u brodarstvu”), prof. Maje Đurić („Društvena funkcija fotografije i uticaj porodične fotografije na formiranje ličnog i kulturnog identiteta Crne Gore”), konzervatorke Melise Niketić („Škrinja kao sastavni dio enterijera od srednjeg vijeka do današnjih dana, sa osvrtom na škrinje enterijera palata Boke Kotorske”), Gojka Čelebića („Erudicija u doba baroka”), prof. Mladena Vukčevića („Kvalitativni aspekti razvoja turizma u 21. stoljeću”), dr Sava Markovića („Bazana domus – istaknuti reprezent barskog nobiliteta”), slikarke Smiljke Strunjaš („Konzervatorsko-restauratorski zahvat na slici jedrenjaka ~Gjurko~”), etnološkinja Tanje Vujović („Kulturna baština i voda”), te hroničara Kotora Bogoboja- Bora Cicovića („Istorijat kotorskih pleh muzika”). Bibliotekarke Nataša Gobović i Ruža Danilović priredile su bibliografiju časopisa „Pomorstvo” od 1994-2006 godine. Tu su i izvještaji o poklonima i razmjena knjiga i donacija eksponata, koje su sastavile Danijela Nikčević, knjižničarka i kustos Jelena Karadžić.
U svom osvrtu na istraživački put „Godišnjaka”, na predstavljanju dvobroja 59/60 u palati Grgurina, mr Mileva Pejaković Vujošević, glavna i odgovorna urednica je, pored Tonka Tomića, istakla i značaj ličnosti akademika Rajka Vujičića, slikarke Lidije Laforest i gospođe Nade Radimir, koje su, svaka na svom planu, dale značajan doprinos Pomorskom muzeju i očuvanju pomorske tradicije. U „Godišnjaku” je objavljen i njen izvještaj o radu Muzeja za period od 2013-2016. Lekturu su uradile dr Gracijela Čulić i prof. Jasmina Bajo, a sažetke članaka na engleski jezik je prevela prof. Ana Brdar. Sopran Milica Milanović i pijanista Dejan Krivokapić „začinili su” promociju ljepotom muzike.
M.D.POPOVIĆ