Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom (EU) Aleksandar Andrija Pejović u poslednjih šest godina prihodovao preko 300.000 eura iz državnog budžeta, po osnovu zarada, naknada i dnevnica. To pokazuje dokumentacija do koje je došao „Dan“, a koja se odnosi na period od decembra 2011. do decembra 2017. godine.
Prema ovim podacima, Pejović je po osnovu zarada, dnevnica i IPA prekograničnih projekata prihodovao 261.696 eura za period od decembra 2011. do novembra 2016. Tada je imenovan i za ministra evropskih poslova. U periodu od novembra 2016. do decembra 2017. Pejović je zaradio još 45.945 eura, što dovodi do cifre od 307.641 euro. U taj iznos spada i 26.327 eura koliko je Pejović prihodovao od januara 2012. do decembra 2016. po osnovu dnevnica. „Dan“ nema podatke koliko je glavni pregovarač sa EU prihodovao po osnovu dnevnica u periodu otkad je preuzeo ministarsku poziciju, ali ako se uzme prosječna godišnja cifra od oko 6.000 eura, dolazi se do podatka da je Pejović, otkad pregovara u ime Crne Gore sa EU, prihodovao najmanje 313.280 eura. Radi se o neto iznosu.
Ovaj iznos ne uključuje troškove reprezentacije, plaćen račun za mobilni telefon za koji, prema podacima dostupnim „Danu“, troši prosječno oko 100 eura, niti plaćenu kiriju za stan u Briselu, za koji se mjesečno izdvaja oko 2.500 eura.
Iako se radi o visokim iznosima, Pejovićeva primanja ostvarena u periodu do decembra 2016. po ovim osnovama su zakonita. Međutim, Pejović je došao u fokus javnosti zbog primanja koja je imao od maja 2017. godine, s obzirom na to da je ujedno ostvarivao i ministarsku i ambasadorsku funkciju. Po inicijativi Centra za građansko obrazovanje (CGO), Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) je utvrdila da Pejović takvim angažmanom krši Zakon o sprečavanju korupcije i Ustav, zbog čega je traženo njegovo razrješenje.
Kako „Dan“ saznaje, slučaj Pejovića prati i Evropska komisija (EK).
Prema dokumentaciji koju „Dan“ posjeduje, Pejović je kao izvanredni i opunomoćeni ambasador i šef Stalne misije Crne Gore prihodovao 2.210 eura u poslednjem mjesecu 2011. godine. U narednoj godini zaradio je ukupno 47.606 eura na ime neto osnovne zarade i posebnog dodatka na osnovnu zaradu. Po istim osnovama u 2013. godini prihodovao je 43.077 eura, a u narednoj još 35.990 eura. Pejović je tokom 2015. godine kao pregovarač zaradio 39.196 eura, a u 2016. godini 34.286.
„Dan“ je došao i do putnih naloga za službena putovanja koja je Pejović imao u zemlji i inostranstvu. Njemu je po osnovu dnevnica u 2012. godini isplaćeno 3.776 eura. Pejović je u toku te godine imao 16 službenih putovanja, a za službeni put, realizovan od 3. do 11. juna, kada je boravio u Turskoj, Bugarskoj i Danskoj, dobio je 490 eura.
On je od 21. do 23. februara te godine bio u Bratislavi (Slovačka), za šta mu je isplaćeno 205 eura. U Budimpešti (Mađarska) je bio od 10. do 13. aprila, i za to je dobio dnevnice u iznosu od 246 eura. Za odlazak u Vahau (Austrija) od 15. do 18. juna isplaćeno mu je 249 eura. Za četvorodnevni boravak u Finskoj i Švedskoj dobio je 251 euro, dok je za dvodnevnu posjetu Hrvatskoj naplatio 126 eura. U Nikoziji (Kipar) bio je dva puta – od 17. do 23. jula i od 19. do 23. septembra, za šta je dobio dnevice u iznosima od 360, odnosno 270 eura. Od 3. do 7. oktobra boravio je na Islandu, za šta je dobio 256 eura. Krajem decembra boravio je u Parizu, a za četvorodnevni boravak u Francuskoj isplaćena su mu 304 eura. Za odlazak u Ljubljanu dobio je 106 eura, dnevnice za Berlin su mu iznosile 150 eura, dok je za putovanje u Varšavu prihodovao 140 eura. Skoplje je posjetio dva puta – od 8. do 10. novembra i od 20. do 25. tog mjeseca. Za odlazak u Makedoniju isplaćene su mu dnevnice u iznosima od 325 i 130 eura. U Sofiji je bio od 5. do 8. decembra te godine, za šta je dobio dnevnicu od 168 eura.
Pejović je u 2013. godini imao 36 službenih putovanja, za koja su mu isplaćene dnevnice u iznosu od 4.830 eura. Najnižu dnevnicu dobio je za odlazak u crnogorske gradove – Kolašin, Plav, Berane, Bijelo Polje, Herceg Novi, po 18 eura. U toku te godine imao je devet službenih putovanja u crnogorske opštine.
Za tri posjete Irskoj dobio je 549 eura. U tri navrata posjetio je i London, za šta mu je iz budžeta isplaćeno 787 eura. Za dvije posjete Berlinu dobio je 525 eura. Od 6. do 8. februara bio je u Bukureštu, a za dnevnice je dobio 168 eura. U Zagrebu je boravio od 21. do 24. februara te godine, za šta mu je isplaćeno 157 eura, a u Opatiji od 13. do 16. juna, za šta je dobio dnevnice od 189 eura. Početkom aprila bio je u službenoj posjeti Sarajevu i za dnevnice je isplaćen 81 euro, dok je za jednodnevnu posjetu Peći dobio 44 eura. U Ankari i Istanbulu bio je u dvije odvojene posjete i za to je dobio ukupno 220 eura. Pejović je imao i jednodnevne posjete Luksemburgu i Hagu, 17. i 18. aprila, a za dnevnice je dobio 18,5 i 40,5 eura. U Atini je bio od 8. do 11. juna i po osnovu dnevnica je zaradio 195 eura.
U periodu od 29. do 31. marta i od 18. do 20. novembra bio je u službenim posjetama Beogradu, za šta su mu isplaćene dnevnice u iznosu od 162, odnosno 135 eura. Za trodnevni boravak u Budimpešti u julu naplatio je 130 eura na platu, za dnevnice za dva odlaska u Litvaniju prihodovao je 184, odnosno 278 eura, dok je za put u Varšavu dobio 84 eura.
Za službeno putovanje u Prag, u periodu od 9. do 11. septembra, dobio je 160 eura na ime dnevnica. U oktobru je bio u Bugarskoj, a u novembru u Italiji, a za ta službena putovanja je dobio 224, odnosno 255 eura.
Pejović je tokom 2014. imao čak 40 službenih putovanja. U januaru je bio u Londonu i Atini i za ta dva službena putovanja naplatio je 527 eura. U Atini je bio i početkom februara, tri dana poslije prethodnog službenog putovanja u glavni grad Grčke, i za dnevnice je dobio još 260 eura. Tokom februara je bio u jednodnevnoj posjeti Skadru, za šta je dobio 32 eura, a za višednevnu posjetu Finskoj i Srbiji dobio je 344 eura. Austrija, Estonija i Kotor bile su njegove destinacije za službena putovanja tokom marta i po tom osnovu je zaradio 426 eura. U aprilu je otišao u Litvaniju, gdje je po osnovu dnevnica dobio 192 eura. U maju je otputovao u Dansku, Tursku i Portugal i tokom tog mjeseca prihodovao je 494 eura po osnovu dnevnica. U Njemačkoj, Rumuniji, Austriji, Luksemburgu, Holandiji i Sloveniji bio je u junu, a po osnovu dnevnica za službena putovanja zaradio je 662 eura. Za odlazak u julu u Španiju dobio je 276 eura.
U jednodnevnoj posjeti Beogradu bio je u avgustu, za šta je dobio 54 eura po osnovu dnevnice, a za odlazak u Sloveniju krajem tog mjeseca naplatio je 137 eura. U septembru je dva puta bio u Berlinu, jednom u Beogradu i za dnevnice u tom mjesecu isplaćena su mu 662 eura. Za put u Varšavu u oktobru dobio je 210 eura, a krajem tog mjeseca bio je i u Skoplju, i za taj put je zaradio 104 eura po osnovu dnevnica. U novembru je zaradio 560 eura po osnovu dnevnica za službena putovanja u inostranstvo. Pejović je tada putovao u Srbiju, Francusku i Bugarsku. U toku decembra 2014. Pejović je bio u Berlinu, Bernu, Beogradu i Luksemburgu i po osnovu tih putovanja prihodovao je 518 eura. Tokom više mjeseci u ovoj godini Pejović je putovao po crnogorskim gradovima.
Za 33 službena putovanja u 2015. godini Pejoviću su isplaćena 5.574 eura po osnovu dnevnica. U toku ove godine, glavni pregovarač bio je po jedan put u zvaničnim posjetama Bosni i Hercegovini, Švajcarskoj, Letoniji, Makedoniji, Rumuniji, Sloveniji, Francuskoj, Italiji, Holandiji, Gruziji, Litvaniji, Velikoj Britaniji, Jermeniji, Švedskoj, Malti, Luksemburgu i Mađarskoj. Dnevnice za boravak u ovim zemljama poreske obveznike su koštale od 37 do 340 eura. U Hrvatskoj je bio dva puta i zaradio 315 eura po osnovu dnevnica. Pejović je u toku 2015. u Albaniji boravio tri puta i po osnovu dnevnica prihodovao 228 eura. Tri puta je bio i u Srbiji, a za dnevnice je dobio 429 eura. U Njemačkoj je bio čak pet puta i za dnevnice su mu isplaćena 1.082 eura.
Pejović je u 2016. godini imao 38 službenih putovanja, od kojih je poreske obveznike najviše koštao njegov odlazak u Njujork. U Americi je bio od 18. do 28. septembra i za dnevnice je dobio 1.123 eura. On je u januaru putovao u Tiranu i Amsterdam, i za dnevnice je dobio 194 eura. Pejović je u februaru bio u Skadru, Sarajevu, Atini i dva puta u Beogradu i za ta putovanja je dobio dnevnice u iznosu od 538 eura. U martu je bio samo u Varšavi i Sarajevu, za šta mu je isplaćeno 210, odnosno 27 eura. Za službena putovanja u Bratislavu, Amsterdam, Beograd tokom aprila dobio je 411 eura.
U maju je bio u Ankari, Beogradu, Parizu i Sofiji i za ta četiri putovanja zaradio je 677 eura. U junu je po osnovu dnevnica prihodovao 189 eura, i to za putovanja u Beograd i Oslo. U julu je od 3. do 5. bio u Parizu, kao i od 7. do 9. Za dva putovanja u Francusku Pejović je dobio 343 eura. Istog dana iz Pariza – 9. jula, produžio je u Lisabon, gdje je ostao do 13. jula. Za dnevnice u Portugalu dobio je 285 eura. Krajem jula bio je u Bratislavi, i po osnovu tog putovanja zaradio je 143 eura.
Pejović u avgustu 2016. nije imao službenih putovanja, dok ih je u septembru imao šest. Tokom tog mjeseca putovao je u Slovačku (od 2. do 4. septembra), potom je 4. septembra otputovao za Bled (Slovenija), gdje se zadržao do 6. septembra, da bi tog istog dana nastavio put u Berlin, gdje je ostao do 8. septembra. Pejović je 8. septembra nastavio put u Beograd, gdje je ostao do 11. septembra. Za ta četiri „vezana“ službena putovanja Pejović je dobio 617 eura. Sredinom mjeseca bio je u Strazburu, i za taj put dobio 85 eura.
U oktobru je bio u Bukureštu, i za dnevnice su mu isplaćena 233 eura. U toku tog mjeseca bio je još u Beogradu i Bratislavi i po osnovu dnevnica dobio 253 eura. Pejović je u novembru 2016. putovao u Beograd, Tiranu i Berlin, za šta je dobio dnevnice u iznosu od 55, 94 i 218 eura.
U poslednjem mjesecu te godine putovao je u Prag, Dablin, London i Zagreb i za dnevnice dobio 834 eura.
Pejović je u toku 2012, 2015. i 2016. zaradio dodatnih 2.091 euro od IPA prekograničnih projekata.
A.O.
Nema ušteđevinu, dozvolio kontrolu računa
Prema podacima koje je Pejović prijavio ASK, on je vlasnik dva stana od 25 i 96 kvadrata u Beogradu i Podgorici. Pejović nije prijavio da ima ušteđevinu, a Agenciji je dozvolio da mu kontroliše bankovne račune.
Mršav učinak pregovora
Crna Gora pregovara sa Evropskom unijom (EU) skoro šest godina, a Pejović je počeo da radi kao glavni pregovarač pola godine ranije. Optimistične prognoze su da bi Crna Gora mogla postati članica EU do 2025. godine, što znači najmanje 12 godina pregovora.
Poređenja radi, Hrvatska je pregovore sa EU okončala za pet godina i devet mjeseci, dok su sve zemlje srednje i istočne Evrope, koje su ušle u EU 2004. i 2007. godine, pregovarale kraće od Hrvatske.