U organizaciji ogranka Matice Srpske u Danilovgradu priređeno je književno veče epskog pjesnika, prozaiste i hroničara Boža Đuranovića, iz Nikšića. O njegovom stvaralaštvu govorili su profesor srpskog jezika i književnosti Ivan Lukovac, publicista Milan Stojović, koji je bio i voditelj programa, kao i autor. Više autorovih epskih pjesama uz strune gusala znalački je dočarao poznati narodni guslar Slavko Goranović.
Milan Stojović je govorio o visokim dometima epskog stvaralaštva Boža Đuranovića, apostrofirajući one pjesme iz njegovog brojnog stvaralačkog opusa koje su već ušle u antologiju i narod, kao što su čuvena ,,Pogibija Mila Jovovića” i ,,Suđenje serdaru Šćepanu Radojeviću”.
Stojović, kao izvanredan poznavalac epske poezije, iznio je viđenje, koje potvrđuju i drugi autoriteti iz ove oblasti, da je ,,Božo Đuranović najbolji živi epski pjesnik ovih prostora”. On je naveo da Đuranović, i nakon pola vijeka plodnog stvaralaštva, svojim stihovima i dalje obogaćuje srpsku narodnu epiku, ,,dokazujući da naša uzvišena tradicija i istorija, kao i sve ono što nam je ostalo u nasleđe, uvijek ima svoje mjesto pod okriljem narodne epske poezije, koja čuva amanet da ne zaboravimo svoje postojanje”.
Ivan Lukovac smatra da je Đuranović već svojim ranim pjesmama visoko podigao stvaralačku ljestvicu, što potvrđuje i njegova najnovija knjiga epskih pjesama ,,Ne predati slavu zaboravu”, koja je objavljena prošle godine u izdanju Srpskog nacionalnog savjeta Crne Gore. Lukovac navodi da je i ova Đuranovićeva knjiga znalački napravljena, a da su u njoj kombinovane pjesme u osmercu i desetercu, što joj daje raznovrsnost i dinamiku, pri čemu je autor majstor i jedne i druge vrste stiha.
– Đuranovićevi stihovi izviru iz tradicije klasičnih stihova, u Vukovskom smislu, pa su oni duboko zaronjeni i naslonjeni na to uzvišeno nasljeđe i tradiciju – smatra on. Lukovac, ističe da Đuranović, pored već obrađivanih tema, kojima unosi svježinu i ,,oblači ih u novo pjesničko ruho”, obrađuje i nove, ,,po prvi put konstituisane pjesničke tvorevine, koje su naslonjene na neki istorijski događaj, ili motiv zabilježen u narodnom pamćenju”.
– Đuranović je kao znalac istorijskih fakata stvorio ravnotežu istorijskih događaja i poezije, tako što istorijska dešavanja i činjenice upodobljava poetskim zakonima. Tu se prije svega misli na metriku i versifikaciju, a tamo gdje je narušena ravnoteža između istorijskih fakata i poezije u korist poezije, tu je Đuranović najbolji – ocjenjuje Lukovac. To prožimanje istorije i poezije, pojasnio je on, ali i njihovu tananu razliku najbolje je objasnio naš nobelovac Ivo Andrić, ističući da je ,,istorija ono što je bilo, a poezija ono što je moglo biti”.
A.Ć.
Promocija u Nikšiću
Društvo crnogorsko-ruskog prijateljstva „Sv. Georgije” organizator je promocije dvije knjige epskog pjesnika Boža Đuranovića večeras od 19 časova.. O njegovim knjigama „Sa krvavih razbojišta” i „Ne predati slavu zaboravu” govoriće prof. dr Budimir Aleksić i Milan Stojović, dok će Đuranovićeve pjesme uz strune gusala pjevati guslari Đuro Krsmanović i Nikola Krulanović.
B.B.