D
emokratska Crna Gora predala je Ustavnom sudu predlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti člana osam izmjena i dopuna zakona o biračkom spisku, ističući da je taj akt mimo zakona stupio na snagu. Kako se navodi, zakon mora biti saglasan sa Ustavom, a u konkretnom predmetu nije slučaj jer nije definisan razlog zbog čega zakon stupa na snagu najranije danom objavljivanja, niti je bilo ko u postupku donošenja ponudio objašnjenje zašto tako mora biti.
Takvi razlozi, kako se navodi u predlogu Ustavnom sudu, nijesu utvrđeni ni na plenumu, niti u postupku razmatranja i donošenja ovog zakona.
Osporenim odredbama, tj. članom osam izmjena i dopuna ovog zakona, precizirano je da akt stupa na snagu danom objavljivanja. Skupština Crne Gore, kako se navodi u tekstu predloga sudu koji je dostavila Demokratska Crna Gora, u postupku donošenja nije utvrdila razloge njegovog stupanja na snagu najranije danom njegovog donošenja. Demokrate u predlogu navode da ni prva verzija zakona, dostavljena parlamentu 22. decembra prošle godine, ne sadrži takve razloge.
– Samim tim, osporene odrebe člana osam zakona o izmjenama i dopunama zakona o biračkom spisku u suprotnosti su sa odredbom člana 146, stav dva, Ustava Crne Gore, iz koje proizilazi da izuzetno, kada za to postoje razlozi utvrđeni u postupku donošenja, zakon i drugi propis može stupiti na snagu najranije danom objavljivanja – konstatovale su Demokrate u predlogu Ustavnom sudu.
Taj predlog potpisali su poslanici Demokratske Crne Gore Zdenka Popović, Momo Koprivica, Boris Bogdanović, Mijomir Pejović i Danilo Šaranović.
Kasno u noći između 28. i 29. decembra prošle godine, poslanici vlasti usvojili su izmjene i dopune zakona o elektronskim medijima, biračkom spisku i finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. Za usvajanje ovih zakona bila je potrebna prosta većina, a osnovni izborni zakon, ipak, nije prošao.
Važno je reći da početkom primjene usvojenih izmjena i dopuna zakona o biračkom spisku MUP više neće biti u obavezi da parlamentarnoj stranci, podnosiocu potvrđene izborne liste i nevladinoj organizaciji kojoj je izdato ovlašćenje za praćenje izbora, u roku od 48 časova od dana raspisivanja izbora dostavi podatke o biračima na koje se promjene u odnosu na prethodne izbore odnose. Time je zainteresovanim subjektima praktično onemogućena kontrola tačnosti i ažurnosti vođenja biračkog spiska.
Mora se imati u vidu da su javnost rada i kontrola rada Ministarstva unutrašnjih poslova na vođenju biračkog spiska bitan preduslov za sticanje povjerenja u tačnost i ažurnost biračkog spiska, a time i u zakonitost izbornog procesa, a raniji zakon o biračkom spisku sadržao je norme koje su to omogućavale. Izmjenama i dopunama Zakona o biračkom spisku koje je aktuelna parlamentarna većina u ranim jutarnjim časovima 29. decembra prošle godine usvojila, te odredbe su uklonjene. Izbrisane su sve odredbe zakona koje su obavezivale Ministarstvo unutrašnjih poslova na dostavu podataka o biračima i dostavu podataka koji utiču na tačnost i ažurnost biračkog spiska. To su podaci o državljanstvu, prijavi i odjavi prebivališta, dobijanju lične karte, i drugi. Prava zainteresovanih subjekata da traže i dobiju takve podatke o biračima u potpunosti su ukinuta.
Poslanici crnogorskog pa-rlamenta nijesu u noći između 28. i 29. decembra prošle godine usvojili izmjene i dopune zakona o izboru odbornika i poslanika jer nije bilo dvotrećinske podrške.
M.V.
Ne mogu da prate promjene u evidenciji
Novim aktom o biračkom spisku zadržana je samo obaveza Ministarstva unutrašnjih poslova da zainteresovanim subjektima elektronskim putem omogući uvid u birački spisak i uvid u službenu dokumentaciju, na osnovu koje se vrši promjena u biračkom spisku. To se odnosi samo na onu službenu dokumentaciju na osnovu koje su izvršene promjene u biračkom spisku nakon što je početkom 2015. godine MUP preuzeo vođenje biračkog spiska.