U radionicama za pravljenje karnevalskih lutki i kreiranje maškara na Peluzici u Kotoru, spremna je karnevalska lutka glavnog krivca za sve nedaće tokom prošle godine, a spremne su i sve prateće lutke kojih ove godine u čast jubileja pola milenijuma postojanja i opstajanja Kotorskog karnevala ima nešto više nego što je to uobičajeno.
Ceremonija suđenja i spaljivanja Kotorskog karnevala biće održana u nedjelju, kada će se u defileu sa maškarama pojaviti i replike glava pet po izboru kreativnog tandema „Meštar i Furešta” odabranih karnevalskih lutki spaljivanih ranijih godina. Marko i Andrea Ševaljević, glavni kreatori pratećih lutaka, odabrali su i prema starim fotografijama napravili poprsja karnevala: Vlastka Svedržića iz 1973. godine, Libertina de Angelisa iz 1999, Kiprosa Papašoldija Maltezea iz 2001, Cvjetka Krizića iz 2009. i Štrigone Vještičić, karnevalske lutke koja je spaljena 2015. godine. Uz ove lutke ići će i fotografije karnevala iz pomenutih godina. Pored ovih likova, Marko i Andrea napravili su i bistu sa likom Tonćija Pracija, legendarnog feštađuna i navijača Beštija, omiljenog među maškarama.
Na izradi kostima jedne od lutaka, u istoj radionici radi i Dolores Fabian. Ona nastavlja porodičnu tradiciju kao članica grupe „Gašleri”, koja je dobila ime po nadimku njenog djeda Tonija, kotorskog oriđinala i organizatora fešti.
– Moja porodica je cijelog života u karnevalu: djed, baba, otac, majka, unuci, praunuci. Neki sada pripremaju kostime za maskenbal i karneval, a ja evo pomažem u pripremi karnevala – kaže Dolores, jedna od najboljih kotorskih turističkih vodiča.
Pet stotina godina Kotorskog karnevala – tradicija je vrijedna poštovanja i ponosa, ističe Kapo od Karnevala Branko Luka Knezović, koji mjesec dana intenzivno radi na osmišljavanju glavne karnevalske lutke, čiji identitet ostaje tajna do dana suđenja.
– Mi, Kotorani, naša država Crna Gora, treba da se ponosimo činjenicom da mi baštinimo tako dugu tradiciju. Cijela ova godina je jubilarna, od 1. januara do 31. decembra, te bi trebalo da posebnom svečanošću obilježimo pola milenijuma, da pozovemo prijatelje iz Evropske asocijacije karnevalskih gradova, kod kojih smo gostovali – iz Nice, Verone, Putinjana, Venecije, Rijeke, Monaka, Montekarla, Strumice, Pančeva, Vrnjačke Banje... Dužni smo da ih sve pozovemo na našu glavnu feštu. Apelujem da se u organizaciju tog programa uključe svi nadležni i zainteresovani na nivou republike, ambasadore, zvanice, jer Kotor ne može sam da iznese tako veliku feštu na visokom nivou. Ovo je prilika koju Kotor i Crna Gora ne bi trebalo da propuste, jer danas je u Evropi trend karnevalskih svečanosti – kaže i podsjeća na prethodne meštre od karnevala: Zdravka Miloševića, Mira Marinovića i drugih.
Kapo ističe da bi ljudi koji se bave zaštitom kulturnog nasleđa trebalo da se pozabave pitanjem zaštite Kotorskog karnevala kao nematerijalne baštine Kotora, Crne Gore, Evrope i svijeta.
Knezović, pomorac u penziji, koji je u kotorskim feštama preko 60 godina, stekao je povjerenje karnevalskih grupa pa ga na račun „karnevalskog staža” biraju da im bude predvodnik.
Kad se krene u pripremanje karnevala ništa se ne smije uraditi bez znanja Kapa. On mora da bude u toku svega, pravi planove, organizuje povorku, poziva na razgovore, daje predloge i sugestije, on je taj koji se pita i poštuje. U njegovoj familiji svi su karnevalisti, svi njegovi prijatelji i drugovi potiču iz neke „karnevalske” prošlosti, kada su njihovi očevi, djedovi i pradjedovi bili dio ove tradicije. Stoga je zadovoljan i ponosan na unuka, koji mu pomaže svakoga dana.
– Karneval se pravi od papira i puni se slamom, a ja sam farbao dugmad na odijelu, kaže Antonio, Lukin unuk, učenik šestog razreda OŠ „Njegoš”, koga feštađuni već zovu „Mali kapo”. Antonio se maškarao sa majkom još u kolicima, kao beba, a sada već pomaže djedu u poslovima izrade lutke. Svaki dan dolazi u radionicu, gdje uči zanat uz vještog meštra Tonćija Miroševića, takođe naslednika kotorskih majstora od karnevala.
M.D.Popović
Animatori u maskama replika karnevala
– Novost u vezi sa ovim figurama je to što neće ići na alegorijskim kolima, nego će ih pokretati i animirati ljudi unutar njih. Figure će biti interaktivne, moći će da komuniciraju sa okolinom. Pošto je 500 godina karnevala, radili smo simbolično za svakih sto godina po jednog karnevala, to su replike prijašnjih. Pravili smo ih od papira (tehnika „paper-maše”), impregniranog stiropora, platna i plastike – objašnjavaju Andrea i Marko.