P
o povratku s Kosova i Metohije, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je mogućnost referenduma na kojem bi se građani izjasnili o kosovskom pitanju. Da li će referenduma, koji je poslednji put bio kada se donosio aktuelni Ustav 2006. godine, uopšte biti i na šta bi građani mogli da odgovaraju neće se znati do završetka unutrašnjeg dijaloga. Kraj tog dijaloga započetog na inicijativu Vučića možda bi koincidirao sa njegovom najavom da će za dva – dva i po mjeseca reći svoje rješenje za južnu srpsku pokrajinu. Sada se to rješenje nalazi u preambuli Ustava i po njemu je južna srpska pokrajna neotuđivi i neraskidivi dio Srbije.
Ministar Rasim Ljajić kaže da referendum nije opcija za rješenje kosovskog pitanja već način da se građani slobodno i demokratski izjasne o rješenju koje će predložiti političari. To, kako kaže, nije bježanje od odgovornosti. Ako bi se mijenjala ustavna preambula u kojoj se pominje KiM, riječ bi bila o ustavnom referendumu, koji bi bio obavezujući.
-Ako bi se donosio zakon o suštinskoj autonomiji za KiM, morao bi da se raspiše referendum, ne bi li se usvojio takav zakon. Drugo rješenje gdje se mijenja teritorija Srbije, gdje se eventualno nalazi međunarodno pravni oblik za neku drugu buduću državu Kosovo - moralo bi da se potraži kroz mišljenje građana na referendumu, rekao je Slobodan Orlović, profesor Pravnog fakulteta u Novom Sadu.
S Orlovićevim stavom opet se došlo do termina ,,suštinska autonomija’’, aktiviranog još 90-ih godina iz Berlina, kojim je Njemačka uputila zahtjev za rješenje kosovskog pitanja. Potpredsjednik vlade i lider SDPS-a Rasim Ljajić kaže da su to teledirigovani referendumi koje smo imali u prošlosti, gdje se očekuje onakav odgovor kakav vlast i predstavlja građanima kroz svoju kampanju. Rezultat u velikoj mjeri zavisi i od formulacije referendumskog pitanja.
-Vrlo često se postavljaju sugestivna pitanja ili direktno upućujuća pitanja, u zavisnosti od toga da li je u interesu vlasti da se narod izjasni sa ,,da’’ ili ,,ne’’, kaže Orlović, inače blizak vlasti. Da li će referenduma biti i s kojim pitanjem, biće jasnije kada prođe proljeće, dokad bi trebalo da traje unutrašnji dijalog, a već sada se spekuliše da će Vučić ići na ustavotvornu skupštinu, u kojoj bi imao većinu, ali tada ne bi bila nazvana „naprednjačkom većinom“. Inače, opozicione stranke nisu uključene u unutrašnji dijalog za kojeg kažu da ga je Vučić pokrenuo da bi „maskirao svoju izdaju Kosova“, a najoštriji protivnici aktuelnog traganja za rješenjem su Dveri i DSS, nekadašnja stranka Vojislava Koštunice. Tvrd orah za vlast je i stav SPC o kosovskom pitanju, ali i odbijanje SANU da izađu sa jedinstvenim odgovorom o pokrajini. Opozicija koja se protivi unutrašnjem dijalogu ističe da je sve o KiM rečeno u Ustavu Srbije i na društvenim mrežama pozivaju i na zatvorske kazne za sve koji rade suprotno ustavnim i zakonskim normama.
Međunarodno pravo, otkad je stvoreno, više je cilj nego stvarnost, izjavio je akademik i profesor međunarodnog prava Tibor Varadi.
-U ovom času Kosovo je, mimo međunarodnog prava, odvojeno od Srbije, ističe Varadi, naglasivši da uprkos tome KiM de fakto nije dio Srbije, jer tamo nema ni zakonodavne, ni sudske srpske vlasti. Dodaje da je teško doći do strateškog opredjeljenja i da sve zavisi od odnosa snaga što pokazuju i slučajevi Krima, Katalonije....
-Unutrašnji dijalog ima smisla, jer je dobro da o jednoj bolnoj i teškoj temi čujemo druga mišljenja i čujemo svoje mišljenje u svjetlosti drugih mišljenja. Akademija neće imati jedinstveno mišljenje, jer bi to bilo političko mišljenje, ali će ohrabriti akademike da govore i iznesu lični stav, kaže Varadi. M.Nj.
Hodžaj smatra da Vulin prijeti
Ministar odbrane Aleksandar Vulin izjavio je da destabilizaciju na Kosovu i Metohiji izazivaju ubistva, poput atentata na Olivera Ivanovića, kao i pokušaj Albanaca da ukinu Specijalni sud i ne dozvole da se pripadnicima OVK sudi za ratne zločine nad Srbima. Komentarišući tvit potpredsjednika kosovske vlade Envera Hodžaja da su izjave srpskog ministra odbrane prijetnje za sigurnost na Kosovu, Vulin je rekao da destabilizaciju na KiM izaziva činjenica da je od dolaska međunarodne zajednice u južnu pokrajinu do danas ubijeno više od hiljadu Srba, a da zato, kako kaže, skoro niko nije odgovarao.
-Destabilizaciju na KiM izazivaju oni koji smatraju da je svaki zločin nad Srbima dozvoljen i da mora da bude nekažnjen. Vojska Srbije i srpska država će uvijek voditi računa o svakom dijelu svoje teritorije što KiM i jeste po Rezoluciji 1244 i po Ustavu Srbije, poručio je Vulin.
Hodžaj tvrdi da je situacija na Kosovu mirna i stabilna, a izjavu ministra Vulina smatra prijetnjom.
-Odgovorne institucije za bezbjednost su Kosovska policija, KBS, Euleks i Kfor! Izjave poput ove su prijetnje bezbjednosti Kosova i miješanje radi destabilizacije, napisao je Hodžaj na Tviteru.
Moguć i zamrznuti konflikt
Komentarišući pravno obavezujući sporazum o kome se govori, Varadi ističe da je međunarodni sporazum uvijek takav. Do njega smatra nije lako doći i očekuje da će se pregovori nastaviti, jer i sadašnje sporazume obje strane tumače na svoj način.
-Zamrznuti konflikti su više stvar međunarodne politike, nego prava. Postoje takve, neriješene situacije, na primjer Kipar. Ponekad se međunarodna zajednica navikne da živi sa neriješenom situacijom, ali to ne bih nazvao pravnim rješenjem, nego političkim prihvatanjem jedne neriješene situacije, ako ona ne proizvodi veliku štetu i sukobe. Znači, zamislivo je da se dođe do poluriješene situacije, s kojom se može neko vrijeme živjeti. Toga je bilo u istoriji, opcija zamrznutog konflikta nije nezamisliva, ali bilo bi bolje da se dođe do rješenja, kaže Varadi.