Predsjednik Odbora Skupštine Srbije za Kosovo i Metohiju Milovan Drecun ocijenio je da su prijetnje iz Prištine da će prva hapšenja po optužnicama Specijalnog suda za zločine Oslobodilačke vojske Kosova ponovo aktivirati tu terorističku organizaciju, prevashodno usmjerena ka mogućim svjedocima, ponajviše albanske nacionalnosti.
– Cilj poruka iz Prištine je da se svjedoci zastraše, da se stavi do znanja da će se svašta događati, kao i da su moguće likvidacije – rekao je Drecun.
Grupa poslanika u parlamentu u Prištini inicirala je ukidanje Specijalnog suda za zločine terorističke OVK, ali su naišli na oštro protivljenje međunarodne zajednice.
Dok se čeka epilog inicijative grupe kosovskih poslanika da se ukine Specijalni sud za zločine OVK, raste protivljenje međunarodne zajednice tom predlogu. Poslanici zagovornici inicijative stavljeni su na „crnu listu” više zapadnih zemalja i neće moći da dobiju vize za putovanje.
Neke zemlje su već preduzele konkretne mjere da bi spriječile ukidanje tog suda, piše portal Gazetaexpress.com.
– Inicijativa 42 poslanika od 22. decembra je izazvala oštre reakcije ambasadora zemalja velike petorke, ali njihove izjave kao da nijesu ostavljale utisak na inicijatore predloga za ukidanje suda, niti na najviše zvaničnike – piše taj portal.
Portal je saznao da su poslanici koji su potpisali inicijativu za ukidanje Specijalnog suda već stavljeni na „crnu listu” i oni neće moći da dobiju vize u mnogim zapadnoevropskim zemljama.
Šefica kancelarije EU na Kosovu Natalija Apostolova je rekla da će stavljanje van snage zakona o sudu uticati da se Kosovo „prepoznaje kao nekredibilni partner”.
Ona je ponovila da sud nije uperen protiv Kosova, već je za dobrobiti Kosova, „pošto će institucije i društvo pokazati da su održive i snažne samo ako mogu da dokažu da su spremne da se suoče sa prošlošću”.
Ona je kazala da je ubijeđena da bi narod želio da zna da li ima ljudi koji su izvršili stravične zločine.
Apostolova je rekla kako ima utisak da je uloga Specijalnog suda pogrešno predstavljena u javnosti i da su zato sada na delu snažne reakcije koje dovode u pitanje pravi mandat suda.
– Mi ne govorimo o etničkom čišćenju, o kolektivnoj odgovornosti OVK ili jedne grupe ljudi. Radi se o pojedinačnoj odgovornosti za zločine koji su izvršeni – kazala je ona.
Ona je dodala da bi odluka o ukidanju suda značila izolaciju Kosova.
– Mi ne želimo da Kosovu otkažemo našu pomoć, što može da bude jedna od posledica. Mi se ne miješamo u unutrašnja pitanja Kosova. To što mi radimo je da kada se susrećemo sa političkim zvaničnicima ukazujemo na posledice koje mogu da se dogode ako se zakon stavi van snage – rekla je ona.
Američki ambasador na Kosovu Greg Delavi izjavio je ranije da će se svi oni koji podržavaju ukidanje Specijalnog suda za ratne zločine suočiti sa teškim posledicama, jer postoje i pojedinci koji moraju da odgovaraju za teške zločine koje su počinili, „iako su se borili za pravu stvar”.
– Pokušaj ukidanja Specijalnog suda predstavlja strašan primjer kada se lični interesi stavljaju iznad opšteg dobra i iznad interesa sopstvene države – kazao je Delavi i dodao da su poslanici i političari koji podržavaju ideju ukidanja Suda upoznati sa posledicama koje će snositi zbog takvih stavova.
Odluka o inicijativi prebačena je na kosovsku vladu, na čijem je čelu Ramuš Haradinaj, koji bi, kako se spekuliše, mogao da se nađe među optuženima.
Da li će Specijalni sud zvati Hašima Tačija, na to pitanje sigurnog odgovora nema ni u Prištini, ni u Beogradu, jer se prve optužnice, kako se spekuliše, očekuju u narednih nekoliko meseci. Pretpostavka je da će u fokusu Tužilaštva biti komandna odgovornost.
– Zato im je bila bitna ta organizaciona struktura OVK, mi smo im predali kompletnu dokumentaciju sa dokazima. A svakako da je osnova za rad Specijalizovanog tužilaštva izvještaj Dika Martija, koji u fokus stavlja „dreničku grupu” kojom rukovodi Hašim Tači – kaže Drecun, predsjednik skupštinskog Odbora za KiM.
Specijalni sud formalno radi od jula prošle godine, kada je usvojen Pravilnik o postupku i dokazima. Uslijedila je registracija advokata, a među prijavljenim zastupnicima žrtava je beogradski advokat Slobodan Zečević.
– Ono što znamo to je ono što piše u zakonu, da se radi o zločinima koji su počinjeni za vrijeme, tokom konflikta na Kosovu i poslije, što znači 1998–2000. godine, pretpostavljam za zločine međunarodnog humanitarnog prava ili ratne zločine – kaže Zečević.
Zakon kojim su osnovana Specijalizovana vijeća i tužilaštvo sa sjedištem u Hagu 2015. usvojila je kosovska skupština, čija 43 poslanika danas inicira njegovo poništenje. Početak rada suda prate i prijetnje iz Prištine da će prva hapšenja ponovo aktivirati OVK.RTS – M.Nj.
Čeka se pravda za srpske žrtve
Zastrašivanja, čak i ubistva svjedoka pratila su procese pred Tribunalom za zločine u bivšoj Jugoslaviji. Završeni su oslobađajućim presudama Ramušu Haradinaju, Fatmiru Limaju, Isaku Muslijuu za zločine nad Albancima i Srbima 1998, dok je jedini osuđeni – bivši stražar u logoru OVK – pušten poslije trećine odležane kazne. Pravda za srpske žrtve koju nije donio taj sud očekuje se od novog suda.
– Da li će to biti u ovom slučaju zavisiće prije svega od rezultata suda. Ja se nadam da ćemo ovoga puta imati nekakvu satisfakciju za žrtve koje je srpski narod podnio – kaže Zečević.
U međuvremenu, čekaju se optužnice, ali i stav kosovske vlade o zahtjevu da se ukine Specijalni sud. Na ruku inicijatorima ne ide oštra reakcija međunarodne zajednice, a po svemu sudeći, ni najnovija izjava Hašima Tačija da Kosovo podržava međunarodnu pravdu i ispunjava svoje obaveze.