Sličnog uvjerenja da region u 2018. ulazi sa starim izazovima su i drugi analitičari, koji ukazuju na krhke odnose među zemljama i na otvorena pitanja, uz ocjenu da je teško prognozirati da li će evropski put, kome teže zemlje kandidati, biti ,,medijator” za zatvaranje bar nekih sporova ili će se i dalje više govoriti o tačkama neslaganja.
Više događaja u 2017. godini ,,potreslo” je region, ali na stolu su, sve vrijeme, i dalje granični sporovi, pitanja vezana za posledice ratova, poput nestalih i raseljenih, te prava manjina...
Imajući u vidu sve to, ali i ,,izoštren” sukob interesa velikih na našim prostorima, može se reći, uvjeren je sociolog Vladimir Vuletić, da se nalazimo u najtežim vremenima od 1948. godine.
U takvim okolnostima, srpska administracija, ističe Vuletić, treba da istraje u odluci da ne odgovara na provokacije.
Prema njegovim riječima, može doći do ,,susretanja želja” velikih sila na ovom prostoru, a vjeruje i da postoji neka vrsta ,,osmišljene” strategije da Srbija mora u svakom smislu da bude oslabljena i marginalizovana.
Bivši ambasador SAD u Srbiji Vilijam Montgomeri, pak, ocjenjuje da će Srbija u 2018. godini imati vitalnu ulogu u sprečavanju eskalacije bilo kakvih regionalnih sukoba.
Važno je, kaže, da se Srbija izdigne iznad situacije, da ne odgovara ne neizbježne provokacije političkih aktera u drugim zemljama regiona i da nastavi da se zalaže za pomirenje.
Prema njegovom mišljenju, ovo će biti vrijeme ispita za rukovodstva svih zemalja, a možda posebno Srbije imajući u vidu njenu veličinu i jedinstvenu poziciju.
-I da napomenem da EU i SAD nesvjesno rade na uništavanju briselskog dijaloga, stavljajući teret ispunjavanja uslova suštinski na Srbiju, pri čemu ne vrše podjednak pritisak na kosovske Albance- rekao je nedavno Montgomeri.
Regionalni urednik BIRN-a i organizacije SOS u BiH Srećko Latal ocjenjuje da odnosi između država na Balkanu već duže vrijeme imaju ,,ciklični karakter”, gdje se svako malo smjenjuju nove krize, smirivanje situacija, pa ponovno otvaranje kriza.
-Jedan od glavnih razloga za to je postepeno jačanje konzervativnih struja u svim zemaljama, što je, takođe, u skladu sa trendovima u ostatku Evrope. Drugi bitan razlog je slabljenje uticaja EU i ideje daljeg proširenja na Balkan u realnim terminima- rekao je Latal.
On ističe da je jedna od ključnih kriznih tačaka u regionu politička kriza u BiH, gdje je, kaže, došlo do postepenog urušavanja sistema vlasti i političke scene, a što ima i direktnog uticaja na stalno kreiranje tenzija između BiH, Hrvatske i Srbije.
Tu su, kaže, i etno-politički odnosi u Makedoniji, koji su se smirili nakon formiranja nove vlade, ali još nisu ni blizu u potpunosti riješeni.
-Treba spomenuti i neriješene odnose između Srbije i Kosova...U poslednje vrijeme su sve problematičniji i odnosi između Hrvatske i gotovo svih njenih susjeda, što je prije svega rezultat jačanja konzervativnih struja u Hrvatskoj, ali i katastrofalne unutrašnje i spoljne politike Hrvatske- kaže Latal.
Situacija u Crnoj Gori i Albaniji u ovom trenutku izgleda mirno, ali je, ističe, to samo privid, jer i u tim zemljama postoje ozbiljni problemi i izazovi. Prema riječima Latalala, Balkan, kao i Evropa i ostatak svijeta u 2018. godinu ulaze u veliku neizvjesnost.
Navodeći da EU prolazi kroz proces vlastitog preispitivanja i reforme, Latal ocjenjuje da ta zajednica neće biti u stanju da ponudi bilo kakav konkretniji plan za Balkan dok se taj proces ne završi i da ćemo najvećim dijelom biti ,,prepušteni sami sebi”.(RTRS)
Vučić zaobilazi Crnu Goru
Odnosi između Srbije i Crne Gore su naizgled dobri, kaže za Tanjug Daliborka Uljarević, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje, jer se, ističe, ako se malo više ,,zagrebe” može otkriti mnogo praktičnih i otvorenih pitanja.
-Odavno se spekuliše i o kvalitetu ličnih relacija lidera dvije države. Podsjetila bih da Vučić nikada nije bio u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori. Ja u tome čitam izvjesnu poruku- smatra ona.
Ne vidi da se sudski proces koji se vodi i dijelom protiv jednog broja državljana Srbije otvara kao posebno pitanje, čak je, ističe, mnogo više iznijetih navoda o saradnji dvije zemlje.
-Evropske integracije ostaju jedini motor reformskih i drugih iskoraka, kakvih- takvih, u regionu, pa i kada je riječ o pomirenju- rekla je Uljarevićeva.
Zamrznuti odnosi Srbije i Hrvatske
Politički analitičar iz Hrvatske Davor Enero kaže da aktuelna administracija u Zagrebu ne vidi Hrvatsku kao dio zapadno-balkanskog regiona, nego na taj prostor gleda kao na svoje susjedstvo. Smatra da je šteta što je izgubljena šansa da se region konsoliduje unutar NATO saveza, a kada je riječ o odnosima između Srbije i Hrvatske - vjeruje da će oni ostati ,,zamrznuti”.