Dio Zlatičke šume juče je bogatiji za 100 sadnica crnog bora koje su donacija kompanije Siti gruv. Sadnji sadnica juče je prisustvovao i Slavoljub Stijepović, gradonačelnik Podgorice. Sa 100 novih sadnica, kako je saopštio Stijepović, Podgorica ima 2.833 nove sadnice što je dokaz da gradska uprava ne betonira grad, već da stvara nove zelene površine.
– Ova gradska uprava je razvila razna partnerstva sa NVO, društveno odgovornim firmama, građanima, i ovo je primjer kako činimo dobro građanima. Zlatička šuma danas je bogatija sa 100 sadnica bora. Mi smo se opredijelili da sačuvamo zelene površine svaki metar i da gradimo nove iz budžeta grada. Poslednje tri godine izgradili smo 120.000 kvadrata zelenih površina. Ovih dana na nekoliko lokacija završavamo zelene površine, recimo, Bulevar Ivana Crnojevića uređujemo. Hoćemo da stavorimo grad po mjeri našeg građanina i da Podgorica bude zelena oaza. Želimo da konačno priču koja se stalno ponavlja, pa može u nju neko da povjeruje, suzbijemo da mi zaista betoniramo grad, a mi ga pošumljavamo – rekao je Stijepović.
Direktor Zelenila Radmila Vujošević kazala je da i pored akcija koje imaju i donatora Glavni grad ulaže sredstva za očuvanje zelenih površina.
– Održavamo 655.000 kvadrata zelenih površina, 5.300 u drvoredima, 336 hektara park šuma, oko 1.700 komada mobilijara, i grad nas je tehnički opremio – ističe Vujošević.
Dragan Bulajić iz Siti gruva istakao je da žele da pokažu društvenu odgovornost, jer se trude da Crna Gora bude što zelenija i ljepša.
– Ovo je naš mali doprinos sa željom da podstaknemo veće kompanije da slijede naše korake i da sve što nam se ružno dešavalo nekako povratimo i da bude lijepo i zeleno – kaže Bulajić.
Pomoćnik sekretara za životnu sredinu Lazarela Kalezić istakla je da je grad član međunarodnih organizacija i inicijativa kada je u pitanju mreža zdravih gradova.
– Nikada nijesmo dobili neku negativnu ocjenu stanja zelenih površina. Interesantno je da su London, Brisel, Amsterdam, Rim na manjem indeksu vegetaciskom nego Podgorica, pa čude rezultati jer London ima parkove koji se satima obilaze, a nalaze se na 38. mjestu – istakla je Kalezić.
Aleksandra Kiković iz kancelarije Ujedinjenih nacija programa za razvoj ove godine je partner ozelenjavanja muzičkih festivala.
– Sadnja crnog bora je doprinos borbi protiv klimatskih promjena jer svaki hektar šume dnevno apsorbuje 900 kilograma ugljendioksida koji je glavni izazivač klimatskih promjena, a dnevno u atmosferu ispusti 600 kilograma kiseonika. Značajno je saditi šume i parkove – kaže Kiković. A.D.
Ne znaju koliko je hektara šume izgorelo
Gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović juče nije imao podatak koliko je hektara šume izgorelo ljetos u požarima.
– Imali smo tešku požarnu sezonu. Nijesmo uradili do sada procjene ali registrovano je da svakog vikenda imamo akcije na Gorici i Ljuboviću, a onda ćemo preći na Tološku šumu, Zagoričku i Ćemovsko polje da sva opožarena stabla uklonimo – kaže Stijepović.
Na pitanje koje je najdragocjenije drvo ili drvored u gradu, umjesto Stijepovića, odgovor je dala Lazarela Kalezić.
– Najdragocjenije drvo je hrast sa Meduna. Sad radimo na tome da napravimo revitalizaciju toga prostora i drveta kako bi ga po novim sistemima i standardima zaštitili – istakla je Kalezić.
Crni ili zeleni bor?
Dok je govorio o jučerašnjoj donaciji i sadnji borova gradonačelnik Podgorice tokom izlaganja napravio je lapsus. On je u izlaganju naveo da su zasadili 100 sadnica „zelenog”, umjesto 100 sadnica „crnog” bora.