Budžetska potrošnja je u 2016. godini prekoračena u iznosu od 253,25 miliona eura, što predstavlja skoro 12 odsto od ukupnih izdataka u prošloj godini, utvrdila je Državna revizorska institucija (DRI), koja Vladi nije dala negativno mišljenje na predlog zakona o završnom računu budžeta za 2016. godinu. Vrhovna revizija je dala pozitivno mišljenje, uz skretanje pažnje na finansijsku reviziju, a uslovno mišljenje na reviziju pravilnosti.
Uslovno mišljenje je dato zbog prekoračenja budžetske potrošnje.
– Od ukupno iskazanog prekoračenja budžetske potrošnje, izdaci u iznosu od 252,33 miliona eura predstavljaju dozvoljena prekoračenja, a 907,9 hiljada nedozvoljena prekoračenja, odnosno izdatke koji nijesu planirani Zakonom o budžetu za 2016. godinu, a odnose se na izdatke za kupovinu hartija od vrijednosti od Investiciono-razvojnog fonda (IRF) – piše u nalazu koji je potpisao predsjednik Senata DRI Milan Dabović.
U tom izvještaju, koji je dostavljen Skupštini, piše da se dozvoljena prekoračenja odnose na kamate u iznosu od 10,6 miliona, otplatu glavnice duga 180,8 miliona, međunarodne ugovore 32,9 miliona, izdatke finansirane prodajom državne imovine 959,7 hiljada, izdatke po osnovu sudskih rješenja 27 miliona i za otplatu neizmirenih obaveza 616 eura. Izdaci od 27 miliona ostvareni su po osnovu sudskih odluka na teret 36 potrošačkih jedinica koje su uzrokovale sudske troškove.
Ukupno uzete pozajmice i krediti i emitovane hartije od vrijednosti u 2016. godini iznose 665,2 miliona eura, dok je u glavnoj knjizi državnog trezora na grupi računa 751 – pozajmice i krediti – evidentiran priliv od 649,56 miliona eura.
– Razlika u iznosu od 15,7 miliona odnosi se na povučena sredstva u 2016. godini koja nijesu evidentirana u glavnoj knjizi državnog trezora i predstavljaju zajmove opštinama, sredstva za projekat 1000 + stanova, povraćaj sredstava kreditoru i bankarsku proviziju. Preporučuje se Ministarstvu finansija da za iznos transfernih zajmova opštinama uspostavi posebnu evidenciju u okviru glavne knjige državnog trezora, kojom bi se obezbijedilo adekvatno izvještavanje i konsolidacija javnog duga na nivou države – piše u nalazu.
Revizijom tekućih izdataka su utvrđene nepravilnosti koje se odnose na neblagovremeno podnošenje IOPPD obrazaca, neopravdane isplate naknada za stanovanje i odvojen život, nenamjensku potrošnju sredstava, neblagovremeno podnošenje izvještaja sa službenih putovanja, avansno plaćanje izdataka, primjenu Zakona o javnim nabavkama i plaćanje iz blagajne.
Uvidom u zahtjeve ustanova za socijalni rad i mjesečna rješenja za plaćanje socijalnih davanja, utvrđeno je da su izvršena plaćanja u iznosu od 219,9 hiljada koja se ne odnose na socijalna davanja.
– Na taj način su iskazani izdaci u većem iznosu, i to boračko- invalidska zaštita u iznosu od 150 hiljada, materijalno obezbjeđenje porodice u iznosu od 100 eura i porodiljska odsustva od 69,8 hiljada – piše u izvještaju.
Revizijom izdataka transferi institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru utvrđene su nepravilnosti koje se odnose na avansne uplate sportskim subjektima prije donošenja odluke o raspodjeli sredstva po osnovu konkursa, nenamjensku potrošnju kod Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva nauke.
Revizijom izdataka otplata obaveza iz prethodnog perioda utvrđeno je da se plaćeni izdaci u iznosu od 23,1 milion eura odnose na obaveze koje dospijevaju u 2016. godini i ne predstavljaju neizmirene obaveze iz prethodnog perioda, već vanredne izdatke koji nijesu planirani godišnjim zakonom o budžetu, što nije u skladu sa članom 2 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.
Na čelu Vlade do novembra prošle godine bio je Milo Đukanović, nakon čega je premijersko mjesto preuzeo Duško Marković.
D.M.
Rezerve trošili preko limita
Revizijom budžetske rezerve utvrđeno je nedozvoljeno prekoračenje sredstava u iznosu od 2,43 miliona. Ministarstvo saobraćaja je prekoračilo korišćenje sredstava iz rezerve za 981,5 hiljada, Ministarstvo zadravlja za 2,2 hiljade, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava za 29,7 hiljada, CANU za 213,4 hiljade, a Ministarstvo ekonomije za 1,2 miliona.
– To nije u skladu sa članom 3 stav 1 pravilnika o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve, kojim je propisano da se sredstva mogu koristiti u visini do pet odsto sredstava planiranih Zakonom o budžetu te potrošačke jedinice – piše u nalazu.
Pogrešno prikazane obaveze od 400 hiljada eura
Predlogom zakona o završnom računu budžeta iskazan je deficit na gotovinskoj osnovi od skoro 135 miliona, koji je finansiran od pozajmica sa 116,4 miliona, od prodaje imovine sa 4,2 miliona i iz gotovinskih depozita sa 14,3 miliona.
– Revizijom je utvrđeno da gotovinski deficit budžeta i prilive od prodaje državne imovine treba uvećati za 409,7 hiljada, pa gotovinski deficit iznosi 135,4 miliona eura – piše u nalazu.
Korigovani gotovinski deficit je iskazan u iznosu od 122,3 miliona eura, tako što je gotovinski deficit korigovan za neto promjene neizmirenih obaveza u iznosu od 12,7 miliona eura. Revizijom je utvrđeno da neizmirene obaveze treba umanjiti za 400,4 hiljade eura.
– Revizijom izvještaja o neizmirenim obavezama utvrđeno je da su pogrešno prikazane neizmirene obaveze u iznosu od 400,4 hiljade eura i da obaveze koje proističu iz zakonskih propisa i zaključenih ugovora nastale u 2016. godini nijesu planirane Zakonom o budžetu za 2016. godinu. Na dan 31. decembar, navedene obaveze iskazane su kao neizmirene u iznosu od 2,2 miliona i da neizmirene obaveze koje se odnose na ugovaranje obaveza iznad nivoa sredstava definisanih Zakonom o budžetu iznose 1,87 miliona – konstatovano je u nalazu.
Vršili isplatu mimo zakona
Revizijom kapitalnog budžeta za 2016. godinu je utvrđeno da potrošačke jedinice koje realizuju taj budžet vrše isplatu pojedinih izdataka koji nijesu odobreni Zakonom o budžetu, te izvršena sredstva nijesu realizovana u skaldu sa planiranim, dok neki projekti uopšte nijesu realizovani.
– U pojedinim slučajevima, prilikom izrade projekata nije izvršena detaljna razrada, kako bi se definisao realni rok izvođenja i okončanja radova, a prilikom kandidovanja projekata kapitalnog budžeta nije dat prioritet projektima započetim u prethodnim godinama – piše u izvještaju.
Ne može se utvrditi poreski dug
Jedinstveni informacioni sistem u Poreskoj upravi i dalje ne funkcioniše, pa početno knjigovodstveno stanje poreskog duga ne predstavlja stvarni iznos duga ili pretplate na dan 1. januar 2016. godine. Prema tim podacima, na početku prošle godine poreski dug je iznosio 711,6 miliona, dok je na kraju povećan na 722,9 miliona eura. U pitanju je knjigovodstveno stanje poreskog duga.