Evropska unija je dosledno kritikovala nizak broj osuđujućih presuda vezanih za korupciju u Crnoj Gori i naglašavala potrebu za poboljšanjem operativnih kapaciteta institucija, ukazano je u istraživanju koje je za potrebe Evropskog parlamenta uradila analitičar Velina Lilanova. U istraživanju, koje se tiče uspjeha antikorupcijskih mjera na zapadnom Balkanu u kontekstu pridruživanja EU, ističe se da Crna Gora, čiji su pregovori o prijemu u EU u najnaprednijoj fazi, takođe značajno pati od problema korupcije.
– U 2013. godini otvorila je poglavlja vezana za vladavinu prava, to su poglavlja 23 i 24. Kao rezultat, donijet je najrelevantniji strateški antikorupcijski dokument, a to je akcioni plan za poglavlje 23. Njegovi ciljevi su zasnovani na preporukama prethodnih izvještaja Evropske komisije. Neke skorije evaluacije, kao što je izvještaj GREKO iz 2015. godine, izvještaj Evropske komisije za 2016. godinu i polugodišnji izvještaj o implementaciji akcionog plana iz januara 2017. godine zaključuju da je Crna Gora preduzela konstruktivne korake za ispunjavanje uslova za pristupanje EU, ali je zabilježila i kašnjenja – navodi se u istraživanju koje je za potrebe Evropskog parlamenta uradila Velina Lilanova.
Navodi se da su usvajanje zakona o sprečavanju korupcije, oduzimanja i konfiskacije imovine, nova strategija za javne nabavke za period od 2016. do 2020. godine, usvajanje podzakonskih akata i izmjene nekoliko zakona, uključujući i zakon o krivičnom postupku, neki od postignutih uspjeha.
– Drugi uključuju uspostavljanje Specijalnog tužilaštva za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala u 2015. godini, i nove agencije za sprečavanje korupcije u 2016. godini. Činjenica da je civilno društvo redovno uključeno u nadzor nad primjenom strateških dokumenata se često karakteriše kao pozitivan razvoj – konstatuje se u dokumentu koji je sačinjen za potrebe Evropskog parlamenta.
Navedeno je i da je, pored toga, 2016. godine izrečena prva konačna i izvršna presuda u slučaju korupcije na visokom nivou, tiče se slučaja protiv bivšeg gradonačelnika Budve.
– Ipak, praktična efikasnost pomenutih mjera ostaje upitna. EU je dosledno kritikovala nizak broj osuđujućih presuda vezanih za korupciju i naglašavala potrebu za poboljšanjem operativnih kapaciteta institucija i uspostavljanjem boljeg bilansa rezultata u konfiskaciji imovine stečene kriminalom – ukazano je u dokumentu o analizi uspjeha antikorupcijskih mjera na zapadnom Balkanu u kontekstu pridruživanja EU.
Perspektiva integracije u EU, kako se napominje, pokazala se kao snažan podsticaj za preduzimanje reformi.
Pojašnjava se da EU ima program finansijske podrške naporima protiv korupcije, kao i programe za razmjenu eksperata.
– Pa, ipak, najnoviji izvještaji pokazuju da korupcija i dalje ostaje prisutna u regionu. Iako je zakonski i institucionalni okvir u velikoj mjeri na snazi, a EU je dala prioritet reformama administracije u pretpristupnom procesu, konkretni postignuti rezultati na terenu su nesrazmjerno niski, a politička volja da budu poboljšani u velikoj mjeri je nedovoljna – ističe se u istraživanju koje je rađeno za Evropski parlament.
M.V.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.