Katalonski lider Karles Pudždemon izjavio je da je rezultat referenduma o nezavisnosti obavezujući i pozvao na „međunarodno posredovanje” u rješavanju krize sa Madridom.
„Posredovanje znači da mora postojati prisustvo treće strane, koja mora biti međunarodna da bi to bilo efikasno”, pojasnio je Pudždemon u izjavi novinarima, prenosi AFP.
Pudždemon kaže da ne planira „traumatično” razdvajanje od Španije, već da žele „razumijevanje sa španskom vladom”. Dodao je da nije imao kontakt sa španskom vladom premijera Marijana Rahoja.
Pozvao je Evropsku uniju da razmotri želju Katalonije da se otcijepi od Španije kao regionalni problem i pozvao vladu španskog premijera Marijana Rahoja da prihvati posredovanje, navodi AP.
Pudždemon je rekao da konačni rezultati glasanja nijesu bili predstavljeni regionalnom parlamentu, a vjerovatno se to neće ni danas dogoditi.
Kako je rekao, regionalni parlament će u narednim danima sprovesti mandat za proglašenje nezavisnosti u svjetlu pobjede pozitivnih glasova na jučerašnjem referendumu o nezavisnosti.
Takođe, pozvao je da svi pripadnici španske nacionalne policije napuste Kataloniju, optužujući Španiju za nasilje.
Najavio je formiranje specijalne komisije koja bi trebalo da istraži tvrdnje o kršenju osnovnih ljudskih prava i najavio pravnu akciju protiv „odgovornih za nasilje”, prenijele su agencije.
Katalonski predsjednik je rekao i da su do sada 73 Katalonca podnijela zvanične tužbe protiv brutalnosti policije.
„Ovo je najveći dan neopravdanog nasilja koji smo doživjeli u proteklih 40 godina. Ne samo što to više ne smije da se dogodi, već ne smije ni da ostane nekažnjeno”, istakao je Pudždemon.
Dodao je da nije bio u kontaktu sa španskom centralnom vladom i pozvao španskog premijera Marijana Rahoja da se izjasni da li je za posredovanje u pregovorima o budućnosti regiona, koje bi trebalo da nadgleda Evropska unija, navodi Rojters.
U Barseloni i drugim gradovima Katalonije održavaju se protesti građana povodom dešavanja za vrijeme održavanja referenduma o nezavisnosti te pokrajine od Španije.
Grupe koje se zalažu za nezavisnost Katalonije i sindikati najavili su generalni štrajk za danas u znak protesta protiv policijske akcije usmjerene protiv referenduma, ali i kako bi iskoristili zanos ljudi iskazan u nedjelju.
Inače ulice Barselone juče su bile tihe, ali novinski uvodnici upozoravaju da je referendumom, na kojem se, prema tvrdnjama katalonskih zvaničnika, 90 odsto glasača opredijelilo za otcjepljenje, pripremljen teren za odlučujući obračun između Madrida i pokrajine koja predstavlja industrijski i turistički centar Španije, navodi Rojters.
„Sve bi moglo da postane i gore... Ulazimo u fazu štrajkova i uličnih protesta, sa više pokreta i više represije”, piše umjereni katalonski list La Vangardija u uvodniku, dan nakon što je španska policija pendrecima i gumenim mecima pokušala da spriječi glasanje, koje je Madrid proglasio nezakonitim.
Kontroverzni zakon, koji je nedavno usvojio katalonski parlament, inače propisuje da je ishod referenduma obavezujući za institucije te španske provincije i da, u slučaju pozitivnog ishoda, taj isti parlament mora u roku od dva dana da proglasi nezavisnost Katalonije.
Portparol katalonske vlade Hordi Turulj izjavio je da ne isključuje mogućnost da će se španska država pozvati na član 155 španskog Ustava, koji omogućava centralnoj vlasti da obustavi samoupravu u regionu.
Kako je rekao, ne isključuje mogućnost ni hapšenje članova katalonske izvršne vlasti nakon referenduma o nezavisnosti, prenio je španski El pais.
U međuvremenu, španski premijer Marijano Rahoj sastaje se sa liderima vladajuće partije prije nego što će zatražiti sjednicu parlamenta posvećenu pitanju kako se suočiti s najozbiljnijom krizom ove zemlje posle više decenija, a zakazao je i sastanak sa liderom glavne opozicione Socijalističke partije kako bi razgovarali o opcijama kojima Španija raspolaže.
(RTS)
EK: Nelegalno, ali Kosovo i Katalonija nisu za poređenje
Evropska komisija, koja je referendum u Kataloniji proglasila neustavnim, tvrdi da slučaj te španske pokrajine i slučaj Kosova i Metohije „nisu uporedivi”, jer je „Španija država članica” Evropske unije.
„Kada je priznanje Kosova u pitanju, to je bio vrlo specifičan kontekst. To je bila pozicija usvojena od strane različitih deklaracija UN i različitih rezolucija UN i međunarodne zajednice. Veoma specifičan kontekst, sa specifičnim razlozima”, izjavio je portparol Evropske komisije Margaritis Shinas, ali nije objasnio o kojim deklaracijama i rezolucijama UN se radi, niti u čemu su „specifičnosti” koje je spomenuo.
Evropska komisija u svojoj jučerašnjoj deklaraciji navodi da, uzimajući u obzir španski ustav, glasanje u Kataloniji „nije bilo legalno”.
„Za EK ovo je unutrašnje pitanje Španije, koje se mora rješavati u skladu sa ustavnim zakonima Španije. Mi ponavljamo poziciju koju su imale i ovaj i prethodni sastav Evropske komisije, a to je da bi, u slučaju da je ovaj referendum organizovan u skladu sa španskim ustavom, to značilo da bi se teritorija koja odlazi našla van EU”, rekao je Shinas nastojeći da obrazloži poziciju Evropske komisije.
Mimo tog, čisto zakonskog aspekta u ovom slučaju, Evropska komisija poručuje i da je sada vrijeme za „jedinstvo i stabilnost, a ne za podjele i fragmentaciju”.
„Pozivamo sve relevantne igrače da se brzo prebace od konfrontacije na dijalog. Nasilje nikada ne može da bude instrument u politici. Vjerujemo vođstvu premijera Marijana Rahoja da će riješiti ovaj komplikovani proces u punom poštovanju španskog ustava i fundamentalnih prava građana”, zaklučuju u Evropskoj komisiji.
U sjedištu Evropske komisije u Briselu navode da su tokom vikenda kancelarije predsjednika Komisije Žan Kloda Junkera i premijera Španije Marijana Rahoja bile u stalnom kontaktu, kao i da će se Junker i Rahoj lično čuti telefonom povodom dešavanja u Španiji.(RTS)
Ko još želi nezavisnost?
Baskija, Škotska, Flandrija, Južni Tirol, Korzika, Bavarska... mnogi regioni u zapadnoj Evropi već dugo traže nezavisnost od matičnih država, ili makar očijukaju sa tom idejom. „Dojče vele” donosi mali pregled.
Raspad SFR Jugoslavije i Sovjetskog Saveza stvorio je mnoge nove države u istočnom dijelu Evrope. Ali na zapadu kontinenta granice su bile kao urezane u kamenu. Bar na prvi pogled. Bilo je doduše grupa koje su tražile otcjepljenje, neke od njih su bile i militantne, ali sa slabim učinkom.
Dešavanja u Kataloniji bi mogla da uliju novu snagu čitavom nizu pokreta za otcjepljenje u zapadnoj Evropi.
Baskija
Težnja za nezavisnošću Katalonaca dobrim dijelom je posledica finansijske pomoći koju Madrid šalje upravo u Baskiju i u pokrajinu Navara sa glavnim gradom Pamplonom. Baskijski nacionalizam i baskijski jezik takođe su bili potiskivani za vrijeme Frankovog režima. Baskija je ekonomski mnogo slabija od Katalonije, ali su zato tamošnji separatisti mnogo nasilniji. U borbi za nezavisnost od Madrida organizacija ETA je u poslednjih 50 godina ubila preko 800 ljudi. Doduše, taj separatistički pokret se 2011. javno odrekao nasilja. Na putu ka nezavisnosti i dalje tapkaju u mjestu. Referendum iz 2014. bio je simboličan i nepriznat.
Škotska
Nigdje na zapadu Evrope nije izgledalo tako vjerovatno štampanje novih geografskih karti kao u slučaju Škotske. Unija Škotske i ostatka Velike Britanije traje već dobrih 300 godina. No na referendumu 2014, na koji je pristao i London, pobornici nezavisnosti su tijesno izgubili. Ipak, izlazak Britanije iz EU naveo je rukovodstvo u Edinburgu da razmotri održavanje novog referenduma, možda već 2018. Naime, Škoti su većinski bili za ostanak u EU. Ankete ipak kažu da bi ishod sledećeg referenduma o nezavisnosti bio sličan prethodnom.
Flandrija
Na poslednjim parlamentarnim izborima u Belgiji, kao najjača stranka u Flandriji pokazala se Nova flamanska alijansa, koju predvodi Bart de Vever. Taj političar vjeruje da je belgijska država pred raspadom i da bi trebalo graditi samostalnu Flandriju. Separatizam u Belgiji prilično je neobičan – ako se otcijepi flamanski dio u kome se govori varijanta holandskog, država će izgubiti preko polovine stanovništva, ali i privredne snage. Veliki problem bio bi status Brisela u kome su sjedišta Evropske unije i NATO. Neki već pominju i pripajanje frankofone Valonije Francuskoj, Luksemburgu, pa čak i Njemačkoj. Ali Belgijanci su do sada uspijevali da se drže zajedno.
„Padanija”
Secesija sjevera Italije ima potpuno ekonomske pobude. Naime, tamo se nalaze razvijeni regioni Lombardija, Pijemont, Venecija, kao i druge bogate i industrijalizovane oblasti. Mnogi građani u tom dijelu zemlje vjeruju da Italijani sa juga žive na grbači marljivih sjevernjaka. Takozvana „Lega Nord” nekada je tražila nezavisnu „Padaniju”, oblast koja bi obuhvatala razvijeni sjever današnje Italije. Danas se koplja lome oko zahtjeva da u regionu ostane tri četvrtine zarađenog novca.
Južni Tirol
I ova oblast je zvanično unutar granica Italije, ali samo od kraja Prvog svjetskog rata. Ranije je bila dio Austrougarske. Nakon smrti Musolinija, Južni Tirol postepeno je dobijao sve veću jezičku i političku ekonomiju. Stanovnici tog regiona raspolagali su i dobrim dijelom novca sakupljenim od poreza i činilo se da sve teče glatko. Ali ekonomska kriza ponovo je probudila separatizam. Italija je, posle Grčke, druga po zaduženosti u evrozoni i muče je velike privredne teškoće. Tirolci su imućni i ne žele da se opterećuju problemima zajedničke italijanske države. Sve se glasnije čuje parola: Dalje od Rima.
Korzika
Francuske vlasti dugo su suzbijale autonomaške tendencije na tom ostrvu, uključujući tu i korišćenje lokalnog jezika u školama i javnom životu. Militantne grupe kao što je FLNC takođe su godinama pokušavale da se nasilno odvoje od Pariza, izvodeći napade na zvaničnike ili simbole francuske države. Tek ljeta 2014. pokret FLNC je saopštio da se više neće služiti nasiljem. Ali potencijal za sukobe ostaje – kada je francuska vlada 2000. godine predložila prilično neupadljive mjere za povećanje autonomije Korzike, konzervativna opozicija u toj zemlji izašla je na barikade.
Bavarska
Veoma mali broj Bavaraca ozbiljno misli da je osnivanje sopstvene države pravi potez. A ipak, zvanični naziv ove njemačke pokrajine je „Frajštat Bajern”, odnosno „Slobodna država Bavarska”. Ta njemačka federalna jedinica na jugu zemlje vjerovatno bi mogla da se snađe i odvojeno od ostatka Njemačke. Bavarska ima najveću površinu od svih njemačkih saveznih država, u njoj živi 13 miliona ljudi, i ona ima najveći privredni obrt u Njemačkoj. Kao i u drugim zemljama, to bogatstvo izaziva trzavice – Bavarci smatraju da previše novca odlazi u zajedničku kasu. Doduše, ima i oštrijih stavova. Član stranke bavarske Hrišćansko-demokratske unije (CSU), novinar Vilfrid Šarnagel, u svojoj knjizi „Bavarska može i sama” 2012. se zalagao za izlazak iz SR Njemačke. Za sada, nema opštenarodnog pokreta koji dijeli njegove stavove.(RTS)