Vlada Crne Gore nazadovala je u primjeni prava na slobodan pristup informacijama jer državne institucije, umjesto da proaktivno objavljuju podatke o potrošnji novca poreskih obaveznika, unaprijed kriju sve što bi moglo poslužiti u razotkrivanju korupcije, ocjenjuju u NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac ocijenio je povodom Dana slobodnog pristupa informacijama da država krši preporuke Evropske komisije i Evropskog parlamenta, koji su izričito tražili veći stepen transpatentnosti prilikom trošenja novca poreskih obaveznika.
– Možemo reći da na današnji dan vlasti objavljuju mnogo manje informacija nego što bi trebalo ili manje nego ranije. Sada se preduzimaju proaktivni koraci da se informacije koje se i ne traže od Vlade proglašavaju tajnim unaprijed. Zato su izmijenili zakon o slobodnom pristupu informacijama kako bi otežali pristup. Na primjer, građani Crne Gore ne znaju kako se troši milijarda eura za izgradnju autoputa. MANS je tražio te podatke, ali je rečeno da je to interni dokument. Tako da mi ne znamo ništa o tom projektu, osim kada premijer Marković obiđe gradilište i povede novinare da vide šta se radi. Kako se troši novac i kome se uplaćuju koji iznosi ostaje tajna – kazao je Milovac.
On ističe da je MANS tražio i podatke o oslobađanju poreza za radove i materijale za autoput, ali da im je Poreska uprava dostavila samo šturu informaciju o ukupnom iznosu sredstava oslobođenog poreza, ali ne i podatke za svakog podizvođača pojedinačno.
Milovac je istakao da su i informacije o stanju u KAP-u interne, te da se ne zna pod kojim uslovima je ta kompanija ušla u stečaj i šta su obaveze kupca Uniproma.
– Kompanija koja nema upotrebnu dozvolu, koja je najveći zagađivač, i dalje nastavlja da zagađuje i jedan seljanin iz Botuna ili Srpske još ne zna do kada će ta kompanija da zagađuje njega, njegovu zemlju i proizvode. MANS je ustanovio da je kompanija Uniprom koja je kupila KAP privilegovana kada je u pitanju pristup informacijama. Tražili smo carinske deklaracije o izvozu aluminijuma Uniproma, nijesmo ih dobili, a kada smo ih tražili za bilo koju drugu kompaniju sve je bilo u redu. Ista situacija je i za ugovor za koncesiju i eksploataciju rude, za bilo koga možete da dobijete podatke, ali za „Uniprom” ne – istakao je Milovac.
On je podsjetio da su tajni i pregovori Ministarstva ekonomije i italijanske kompanije A2A oko upravljanja EPCG. Takođe, pod oznakom tajnosti su ugovori o privatizaciji 13 preduzeća, gdje su se okretala milionska sredstva.
– MANS je upozoravao na netransparentnost raspodjele budžetske rezerve gdje imamo situaciju da se 15 do 20 miliona eura godišnje raspoređuju, a da građani ne znaju šta se desi sa tim parama, koje kompanije i pojedinci ih dobijaju, i u kom iznosu. Imali smo i situaciju da je Državna revizorska institucija uspjela da nađe probleme u transparentnosti potrošnje tih sredstava. Takođe, imamo dokaze da su se tokom kampanje za izbore sredstva iz budžetske rezerve koristila za upumpavanje novca opštinama u kojima su bili izbori – kazao je Milovac.
Koordinator pravnog programa MANS-a Vuk Janković istakao je da je njegova organizacija za 12 godina podnijela preko 100.000 zahtjeva za slobodan pristup informacijama, a samo u 2017. ih je bilo 6.000.
– U ovoj godini institucije su po zahtjevima objavile oko 40 odsto informacija koje bi trebalo da budu javne. Unaprijed, odnosno proaktivno je objavljeno samo pet odsto podataka, što je zabrinjavajući procenat jer bi institucije trebale više da rade na polju transparentnosti – kazao je Janković.M.S.
Unazađeni zakon
Povodom Dana slobodnog pristupa informacijama, iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) kazali su da je poslednjim izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama ovo pravo značajno ograničeno, a suprotno preporukama Evropske unije.
– Poslednje izmjene i dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama trebalo je da se odnose samo na uvođenje pravila ponovne upotrebe informacija. Međutim, u procesu izmjena je došlo do proširenja polja djelovanja. Tako je osnovni tekst zakona opterećen i odredbama čijim izmjenama se direktno utiče na (ne)dostupnost podataka, poput ukidanja testa štetnosti, što znači da će organi moći proizvoljno da oglašavaju tajnim dokumente i time ograničavaju dostupnost podataka. Izmijenjeni zakon je ostavio prostor za stvaranje začaranog kruga odlučivanja između organa i Agencije, koji nije dužna da donosi konačnu i meritornu odluku, čime se produžava agonija podnosioca zahtjeva i gubi dragocjeno vrijeme za pravovremeno reagovanje. Pored toga, dostupnost podatka na sajtovima i proaktivnosti organa u objavljivanju podataka nije na zavidnom nivou, dok i oni koji su objavljeni nijesu najčešće u open data formatu, što pokazuje da organi svjesno krše zakon koji u članu 12 jasno propisuje koji su to dokumenti koji se moraju nalaziti na sajtu svakog državnog organa – kažu u CGO.
Agencija selektivno odlučuje
Vuk Janković je upozorio na selektivan rad Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama po žalbama MANS-a.
– Od 2.417 žalbi u ovoj godini, odluku nemamo u još 1.642 slučaja. Agencija krši zakon ne poštujući odluke Upravnog suda jer od 1.293 presude nije postupila u čak 838 slučajeva – kazao je Janković.
On je istakao da je MANS spreman da pomogne građanima u njihovom ostvarivanju prava na informisanost. Pomoć mogu zatražiti od MANS-a na mejl mans@t-com.me i na broj 020/ 266–326.