Dođite u institucije da razgovaramo, pa ćemo otvoriti i pitanje izbora. To je poruka odgovorne vlasti i to je institucionalna poruka opoziciji, rekao je juče predsjednik Vlade Duško Marković. Odgovarajući na pitanje novinara nakon posjete Pljevljima da li će inicirati razgovore s opozicijom pod uslovima koji oni žele, Marković je kazao da je spreman da razgovara, ali samo u okviru institucija sistema.
– Poziv je otvoren za razgovor sa opozicijom. Vi znate da ja od 28. novembra pozivam opoziciju na razgovore i pozivam ih kroz institucije, kroz parlament i u Vladi. Vidite da oni izbjegavaju takav način komunikacije sa vlašću, a ne bi trebalo jer su mandate dobili da budu u parlamentu ili eventualno u Vladi. Oni sada nijesu ni u parlamentu, ni u Vladi, nego u svojim partijskim prostorijama, i za mikrofonima kada šalju poruke javnosti, istovremeno, debelo i bez izuzetka uzimajući sav novac iz državnog budžeta za finansiranje njihovog političkog rada i za zarade koje im pripadaju – naveo je Marković, a prenosi RTCG.
On je kazao „moramo biti odgovorni, a vrata su otvorena”.
– I predsjednik DPS-a Milo Đukanović je rekao da smo spremni za razgovor s opozicijom, ali to mora biti u okviru institucija. To ne smije biti po modelu ucjena i ultimatumima, dajte nam datum izbora, pa ćemo doći da razgovaramo. Ne. Dođite u institucije da razgovaramo, pa ćemo otvoriti i pitanje izbora – zaključio je Marković.
Funkcioner SDP-a Ivan Vujović kazao je za „Dan” da Markovićeve poruke nagovještavaju da DPS popušta.
– Razgovori koji su vođeni ove sedmice pokazuju da naši partneri zauzimaju proaktivan pristup koji treba da vodi rješavanju teške političke krize. Jasno je da imamo novu dinamiku na sceni kojom se samo potvrđuju stavovi opozicije da kriza postoji, da je ona višeslojna, to jest, ne samo politička već i institucionalna i ekonomsko-socijalna – smatra Vujović.
On navodi da i izjava ambasadora EU Aiva Orava o uslovima za izbore bez kojih će biti upitna njihova regularnost pokazuje da bez dijaloga, od koga DPS za sada bježi, nema rješenja političke krize.
– Uključivanje međunarodnog faktora poruka je i kraha DPS koncepta koji ponavljaju od 16. oktobra 2016. godine, sugerišući da u Crnoj Gori nema krize, već da je sve u redu, a stanje redovno. DPS ni prije dvije godine nije želio dijalog i prelaznu vladu kao način rješavanja krize pa je pod pritiskom spolja i kroz inicijativu predsjednika SDP-a na kraju popustio. Ovoga puta će scenario biti isti, a nagovještaje tog scenarija već možemo jasno vidjeti – kazao je Vujović.
Funkcioner Demosa Vladislav Dajković napominje da i najnoviji poziv premijera Duška Markovića opoziciji na pregovore govori o značaju i uspješnosti bojkota, koji, kako je istakao, ne smije biti prekinut. Kazao je da vršeći pritisak na opoziciju da se vrati u parlament, međunarodni faktori de fakto produžavaju svoj partnerski odnos sa kriminogenom elitom iz vlasti.
– Sama činjenica da je DPS na čelu sa sedmostrukim premijerom Đukanovićem skoro 30 godina na vlasti, te da Crna Gora nikada u svojoj istoriji nije smijenila vlast demokratskim putem – bila bi dovoljna da se upali crveni alarm kod savjesnih aktera međunarodne zajednice, ako ništa, bar za preispitivanje podrške koju pružaju vlastima. I dok se delegacija EU kritički odnosi prema (iznuđenom) bojkotu opozicije, previđajući uzrok bojkota, ali i činjenicu da su u određenim zemljama podržavali i mnogo radikalnije metode pritiska na autokratske vlasti – brojne afere sa potpisom vladajuće koalicije – nisu na njenom radaru – smatra Dajković.
Prema njegovom mišljenju, kada EU shvati da su afere „Limenka”, „Primorka”, „Telekom”, „Snimak”, Prva banka, nekažnjeni kriminalni obračuni po Crnoj Gori – mnogo veći problem društva od bojkota parlamenta – tek će tada istinski početi da brinu o crnogorskim građanima.
– Do tada, farsične operacije sa ciljem uvlačenja opozicije u parlament, ostaju tek puka imitacija suštinske pomoći u rješavanju duboke političke krize. Smatram da bojkot, kao jedino koheziono tkivo opozicije, bez ispunjavanja poznatih uslova, ne smije biti prekinut, čak ni po cijenu života – ocjenjuje Dajković.
Funkcioner Građanskog pokreta URA Mileta Radovanić je rekao da je uvjeren da će vlast ubrzo pokazati odgovornost, prihvatiti uslov opozicije i dati datum prijevremenih izbora. On je podvukao „nakon toga se možemo vratiti u parlament i očekivati određenu normalizaciju odnosa na političkoj sceni”.
– Definitivno je da se Crna Gora nalazi u dubokoj političkoj krizi iz koje može izaći jedino raspisivanjem prijevremenih parlamentarnih izbora. Intenzivnije diplomatske aktivnosti u poslednjem periodu pokazatelj su da međunarodna zajednica shvata ozbiljnost krize u našoj zemlji. Mi smo u tim razgovorima ponovili da je bojkot iznuđena reakcija opozicije i da je najveća odgovornost zbog trenutnog stanja DPS-ova. Ono što je najvažnije jeste da povećano interesovanje međunarodnih partnera za političku krizu predstavlja svojevrstan pritisak na vlast čega su i oni postali svjesni. Postaje očigledno da DPS nije dio rješenja, već dio problema koji je paralizovao Crnu Goru i koji se mora rješavati što prije – tvrdi Radovanić. M.V.
Neophodna je izborna reforma
Politički analitičar Božidar Čolaković je kazao da se nakon razgovora predstavnika opozicionih partija sa šefom delegacije EU ključnim momentom čini stavljanje akcenta na preporuke misije OEBS/ODIHR, koje su istaknute u izvještaju o izborima od 16. oktobra prošle godine. Čolaković ističe da formulacija da je posao na usvajanju preporuka hitan i da se u slučaju da se one ne sprovedu do predsjedničkih izbora može stvoriti tlo za osporavanje rezultata tih izbora, čini kao dovoljno jasno upozorenje na ozbiljnost trenutka.
– Da li će se smatrati pritiskom, sugestijom, savjetom – to je već stvar doživljaja svakog od aktera domaće političke scene. Važnije, recimo, od nečijeg osjećaja ugroženosti sopstvenog monopola je insistiranje na principima, sa jasnim stavom da bi nepoštovanje principa moglo voditi u zonu nelegitimnosti, što bi, očigledno je, vodilo produbljivanju krize umjesto pronalasku rješenja za izlazak iz nje – rekao je Čolaković.
Kako upozorava, ne ulazeći u to da li je posjeta predstavnika Stejt departmenta uslijedila slučajno, po unaprijed utvrđenom rasporedu, malo je vjerovatno da postoji bitna razlika u stavovima između SAD i EU.
– Podsjetimo se zajedničkih napora predstavnika EU i SAD u pronalaženju rješenja političke krize u Makedoniji – istakao je Čolaković.