Demos ne planira da se vrati u parlament, poručio je lider te partije Miodrag Lekić nakon jučerašnjeg sastanka u prostorijama Delegacije Evropske unije u Podgorici. Ocjenjujući da je sastanak bio koristan, dodao je da je bilo poželjno da se dogodio i ranije.
– Razmijenili smo mišljenja i sastanak je u formi bio kurtoazan, sa razlikama u pogledima. Treba da vidimo da li će ovo imati neki birokratski tok i nastavak, ili će iz ovoga korisnog dijaloga da slijedi neka inicijativa i pozicija EU. Ne očekujem neku spektakularno novu poziciju, ali ipak očekujem da oni doprinesu izlasku iz ove duboke krize. Status kvo u Crnoj Gori vrlo je riskantan u svim dimenzijama.
Zbog ove krize, blokiran je institucionalni rad. Smatramo da ovaj krnji parlament nije legitiman i da u svojoj monotoniji i samoći može donositi ne znam kakve zakone, ali to nije regularno stanje – istakao je Lekić.
Odgovarajući na pitanje novinara, podvukao je da u Demosu nemaju namjeru da se vrate u Skupštinu.
– Zalažemo se da dođe do dijaloga, ali Vlada prethodno treba da zaustavi ovu aroganciju i odgovori na tri vrlo precizna zahtjeva koji su u interesu zemlje i izlaska iz krize – poručio je Lekić.
Građanski pokret URA neće prekinuti bojkot parlamenta i time dati legitimitet pokradenim parlamentarnim izborima, saopštio je lider te stranke Dritan Abazović.
– Evropska komisija konačno mora odlučiti da li je na strani totalitarnog i represivnog režima Demokratske partije socijalista, ili na strani demokratije, zajedno sa svim slobodnim građanima Crne Gore.
Bez dobijanja datuma izbora, opozicija ne smije prekidati bojkot parlamenta jer bi tako dala legitimitet ispraznim tezama organizovane kriminalne grupe koja nelegitimno uzurpira vlast. Ukoliko neko od opozicionih kolega ipak odluči da prekine bojkot, Građanski pokret URA će se poslednji vratiti u Skupštinu –poručio je Abazović.
Podsjetio je da URA, kako je rekao, nije pasivno bojkotovala parlament, već je aktivno pokušavala održati koheziju između opozicionih partija, kako bi što snažnije odgovorili djelovanju kriminogenog režima. On je diplomate upoznao i sa planom za rješavanje političke krize koji je URA ranije predložila svim opozicionim partijama.
– Drago nam je što Evropska komisija konačno napušta pasivnu poziciju i uključuje se u političke tokove, pa makar za to bila zaslužna i posjeta američkog potpredsjednika Majka Pensa. Od Evropske unije ne tražimo da poštuje opozicione partije, ali zahtijevamo poštovanje za 150 hiljada građana Crne Gore koji se bore za demokratske promjene – podvukao je Abazović.
On je ukazao ambasadorima i šefu Delegacije EU da je isključivo DPS „zaslužan” za to što se Crna Gora nalazi u dubokoj političkoj krizi i što su politički procesi paralizovani već godinu dana.
– Vrh DPS-a koristi takvu situaciju da progura svoje skandalozne zakone. Antievropskom praksom, DPS pokušava da progura skandalozni Zakon o prostornom planiranju i izgradnji, kojim će rasprodati i potpuno privatizovati Crnu Goru. Takva zakonska rješenja, koja ukidaju crnogorske opštine i degradiraju ih do statusa mjesne zajednice, nije predlagala čak ni vlada Mila Đukanovića. Crnogorska ekonomija je u katastrofalnom stanju, organizovani kriminal je sve jači, i hitno nam je potrebna deblokada paralizovanih institucija koje su zarobljene uticajem vrha organizovane kriminalne grupe –zaključio je Abazović.
Lider Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović saopštio je da će se taj politički pokret zalagati za razgovore unutar opozicije kako bi prevazišli trenutne podjele.
–Nećemo voditi dvostruku politiku. Voljeli bismo da se što prije dogovorimo. Ako dogovor izostane, vodićemo računa o sebi. Ne plašimo se protesta, ni to nam nije strano.Spremni smo da budemo u ozbiljnom bojkotu, koji će biti okrenut prema vladajućim strukturama.Ili ćemo u bojkot koji ima smisla, ili ćemo sami donijeti odluku o tome hoćemo li ući u parlament – naglasio je Danilović.
Ujedinjena Crna Gora, kako je dodao, spremna je da razgovara i o zajedničkom predsjedničkom kandidatu i o zajedničkim listama za lokalne izbore.
– Samo tražimo da ne budemo taoci podjela u opoziciji. Trenutni bojkot parlamenta na jednoj strani i učešće u vlasti na lokalnom nivou „ne pije vodu”. Toliko smo posvađani da gore ne može biti – zaključio je Danilović.V.R.
Dijalogom riješiti probleme
Nastavak opozicionog bojkota parlamenta ne bi bio dobar, pogotovo ako Crna Gora želi preći na zatvaranje najzahtjevnijih poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom, kazao je poslanik Evropskog parlamenta Tonino Picula. Komentarišući razgovore opozicije i predstavnika Delegacije EU, Picula je kazao da bi volio da te konsultacije budu korisne jer od toga može profitirati ne samo jedna stranka, već evropska perspektiva u cjelini.
– U parlamentarnoj demokratiji treba stimulisati debate, evidentirati neslaganja, ali i uzeti u obzir sve argumente političkih aktera. Ne bi bilo dobro ukoliko se bojkot nastavi, pogotovo ako Crna Gora želi preći na zatvaranje najzahtjevnijih poglavlja u pregovorima –smatra Picula.
Govoreći za Radio Crne Gore o demarkaciji s Kosovom, Picula je kazao da se nada da će Podgorica i Priština pronaći zajednički jezik u tom slučaju.
– Kosovo je više zainteresovano da se to riješi jer je to jedan od preduslova da konačno ta zemlja dobije punu liberalizaciju viznog režima. Mislim da će evropske institucije pomoći tu ponovo morati da posreduju da se taj problem otkloni – kazao je evropski parlamentarac.
Šušter: Jasna poruka da se vrate u parlament
Socijaldemokrate Crne Gore saopštile su da je opoziciji juče u sjedištu EU u Podgorici, baš kao i prilikom nedavne posjete potpredsjednika SAD Majka Pensa, jasno saopšteno da ne zamajavaju javnost pričom o bojkotu, nego da se vrate u parlament i da nastave sa svojim obavezama kao predstavnici građana koji su ih izabrali na izborima.
– Pretpostavljamo da su očekivali da će stav šefa Delegacije EU biti drugačiji od stava predsjednika Evropskog parlamenta Antonija Tajanija, visoke predstavnice EU za vanjsku politiku i bezbjednost i potpredsjednice EK Federike Mogerini, evropskog komesara za susjedsku politiku i proširenje Johanesa Hana i svih ostalih visokih evropskih i drugih međunarodnih zvaničnika. Naravno da neće i oni to dobro znaju jer im je i danas još jednom potcrtano da su održani parlamentarni izbori legitimni, da ih je cijeli svijet priznao i da se shodno tome pomire sa činjenicom da su opozicija i pokušaju da uozbilje svoje političko djelovanje učestvovanjem na sjednicama parlamenta i borbom za svoje stavove u konstruktivnim diskusijama u toj instituciji sistema – saopštio je portparol SD Stefan Šušter.
Delegacija EU: Crna Gora sama da nađe rješenje
Važno je da sve političke stranke učestvuju u konstruktivnoj diskusiji sa ciljem da se nađe rješenje za trenutnu političku situaciju u Crnoj Gori, saopšteno je iz Delegacije EU u Crnoj Gori povodom završetka sastanaka sa predstavnicima opozicije.
– To su i poruke koje su se mogle ranije čuti od visoke predstavnice–potpredsjednice Federike Mogerini, komesara Johanesa Hana i predsjednika Evropskog parlamenta Antonija Tajanija. Takve diskusije treba da se održe u Skupštini i do rješenja treba da dođe Crna Gora kao zemlja koja pregovara o članstvu u Evropskoj uniji, istakli su predstavnici EU – navodi se se u saopštenju.
Predstavnici EU podsjetili su da su međunarodni posmatrači, posebno posmatračka misija OEBS–ODIHR, ocijenili da su parlamentarni izbori u oktobru 2016. godine održani u konkurentnim okolnostima i da su uglavnom sprovedeni uz poštovanje osnovnih sloboda. Naglasili su da je od suštinskog značaja da Crna Gora efektivno implementira preporuke OEBS–ODIHR koje se tiču izbora.
– Predstavnici EU naglasili su značaj budućnosti Crne Gore u EU. Istakli su pozitivnu poruku zemljama Zapadnog Balkana, posebno Crnoj Gori, koju je predsjednik Evropske komisije Junker saopštio tokom nedavnog govora o stanju Unije. Napredak Crne Gore u pristupnom procesu i dalje će biti određivan brzinom sprovođenja reformi ka ispunjavanju uslova za članstvo u EU, istakli su predstavnici EU. Posebno je naglašeno da Crna Gora treba da da prioritet ostvarivanju opipljivih rezultata u oblasti vladavine prava, uključujući pravosuđe i osnovna prava –zaključuje se u saopštenju.