Bošnjačko vijeće i Forum Bošnjaka u Crnoj Gori zatražili su juče da se skinuti krst ne vraća na Sahat kulu. Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori saopštilo je da je „ogorčeno najavom mogućeg vraćanja metalnog krsta na Sahat kulu u Podgorici”. Saopštili su da su zapanjeni izjavama gradonačelnika Podgorice Slavoljuba Stijepovića i njegovog zamjenika Časlava Vešovića kojima se potvrđuje da čelnici lokalne uprave namjeravaju nastaviti institucionalnu podršku falsifikovanju i negiranju islamske kulture i nasleđa.
– Još nas više čudi kampanja, orkestrirana i organizovana od strane nekih institucija, dijela medija i Srpske pravoslavne crkve, kako bi se javnosti predstavilo da je sasvim prirodno da na vakufskoj građevini ostane metalni krst, iako se dobro zna da je to narušavanje autentičnog arhitektonskog izgleda osmanlijske Sahat kule. Pitamo nadležne u Glavnom gradu, ali i odgovorne državne institucije kada će se zaustaviti kontinuirano uništavanje bošnjačko-muslimanske kulturne baštine? Šta je sa vakufima, mezarjima, česmama, mostovima i drugim otetim, uništenim i uzurpiranim nasleđem naroda koji je sebe i svoju kulturu ugradio u društveno biće Crne Gore i uvijek bio na strani svih pozitivnih procesa u našem društvu? Prisjetimo se šta je sve izgrađeno na vakufskoj zemlji u Podgorici i koliko je infrastrukturnih, stambenih i javnih objekata „niklo” na uzurpiranoj i konfiskovanoj imovini. Država i nadležne institucije decenijama ćute na zahtjeve za vraćanjem i restitucijom te imovine, a ovim činom se dodatno ponižava identitet građana islamske vjere – poručuju u Bošnjačkom vijeću.
Predsjednik Savjeta Foruma Bošnjaka Husein Ceno Tuzović kazao je da se povodom sve ostrašćenije polemike oko značenja i skidanja „metalnog simbola”, krsta, sa podgoričke Sahat kule, organizacija na čijem je čelu pridružuje glasu razuma i odbrani činjenica.
– A činjenica je da je Sahat kula jedan od najznačajnijih, nažalost, i sve ređih simbola orijentalne baštine Podgorice i Crne Gore. Izgrađena je 1667. godine, kao zadužbina ondašnjeg osmanlijskog namjesnika – Mehmet-paše Osmanagića, te kao takva – prema rasapoloživoj dokumentaciji – nije imala nikakav vjerski simbol i, pogotovu, nije mogla imati simbol druge vjere osim, eventualno, islamske, kojoj je pripadao sam Mehmet-paša Osmanagić. Kako prenose i brojni hroničari, metalni krst na kuli postavljen je nakon priključenja Podgorice Crnoj Gori, krajem devetnaestog vijeka, neki kažu da bi se sačuvala od rušenja, a obnovljen u periodu između dva svjetska rata, sredinom prve polovine dvadesetog vijeka. Otuda je, u najblažem, prava lakrdija ovaj tipično vjerski simbol nazivati „pokazivačem strana svijeta“ i insistirati na njegovom vraćanju. Rekli bismo da je, u prvom redu, riječ o demagoškom ili nekom drugom iracionalnom sljepilu, koje ne bi trebalo biti imanentno bar savremenoj Podgorici i Crnoj Gori. Forum Bošnjaka Crne Gore, stoga, vjeruje u razum i uvažavanje činjenica – kazao je Tuzović.
M.S.-V.Ra.
Konačnu riječ da da struka i nauka
Delegacija Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori, predvođena reisom Rifatom Fejzićem, razgovarala je juče sa gradonačelnikom Podgorice Slavoljubom Stijepovićem o restauraciji Sahat kule u Podgorici. Kako je saopšteno iz Islamske zajednice, Fejzić je iskazao duboko neslaganje sa najavom lokalnih vlasti da će krst biti ponovo postavljen na Sahat kulu, oduzeti vakuf Islamske zajednice. On je iskazao nezadovoljstvo zbog prethodnog obećanja vrha lokalnih vlasti Srpskoj pravoslavnoj crkvi o vraćanju krsta na Sahat kulu nakon restauracije, o čemu su mediji izvijestili.
– Ubjeđivanje islamske javnosti da krst cara Dušana u stvari nije krst već smjerokaz više nas vrijeđa i od samog njegovog postavljanja – kazao je reis. Zatražio je da se ideološki i dnevno-politički razlozi ostave sa strane, a da konačnu riječ o tome daju struka i nauka.