KOTOR – Na dobrotvornoj večeri održanoj za završetak radova na obnovi Manastira Podlastva prikupljeno je 68.425 eura, saopštio je za „Dan” predsjednik Organizacionog odbora za obnovu manastira poznati grbaljski privrednik i donator Stanko Magud.
Skup, koji je okupio brojne građane Grblja, Budve i Kotora, blagoslovio je protojerej stavropfor Momčilo Krivokapić, namjesnik Srpske pravoslavne crkve za Boku kotorsku, a prisustvovali su mu i gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić, predsjednik SO Budva Đorđije Vujović i potpredsjednik Opštine Budva Veselin Marković.
Prisutne je u ime Crkvene opštine Grbalj pozdravio paroh grbaljski Miajlo Backović, dok je Ivo Bajković govorio o istorijatu manastira koji je najstariji na prostoru Boke, zidan je u vrijeme Nemanjića, a prema predanju podigao ga je car Dušan 1350. godine.
– Manastir je bio duhovno i svjetovno sastajalište Grbljana gdje su donošene važne i značajne odluke za Grbalj. Tokom vremena više puta je stradao, zadnji put 1979. godine u katastrofalnom zemljotresu, i više puta je obnavljan. Društvo za obnovu manastira formirano je 26. maja 1996. godine. U manastirskoj porti nalazi se spomenik grbaljskim ratnicima 1912–1918. godine. Tu su sahranjene kosti blaženih, prognanih, nevino stradalih Grbljana, Maina, Budvana, Paštrovića, Pobora i Krtoljana nad kojima je izvršena egzekucija u Baru 24. novembra 1944. godine – naveo je Bajković, pozvavši goste i prijatelje da se i oni ugrade u vječnost kako bi zajedničkim snagama priveli kraju radove na duhovnom i svjetovnom centru Grblja čiji su stanovnici za dvije decenije obnovili i podigli 65 hramova i tri manastira.
Po riječima predsjednika „Matice Boke” Željka Komnenovića obnavljanje svetinja nikad nije bilo lako i jednostavno, jer na nju vlasti često u prošlosti nisu gledale blagonaklono.
– Posebno ako su u pitanju zavojevači, one vlasti koje svoj politički kredo grade na temelju antihrišćanstva i političkog intervencionizma. Zar nije tako bilo i na primjeru svetog manastira kada je tadašnja budvanska uprava poslije velikog zemljotresa 1979. godine izdvojena sredstva za rekonstrukciju preusmjerila na izgradnju i popravku budvanskih hotela – rekao je on, ocijenivši da je Boka riznica svetih crkvi i manastira.
Stari Bokelji su, dodao je, čak davali danak u krvi Turcima kako bi svetinje gradili i tako potomcima u amanet ostavili genetski i duhovni kod kao zalog budućnosti.
– Zapitajmo se zašto su naši preci u vremenima ratova i gladi, koja je često kucala na njihovim pragovima, toliko ulagali u izgradnju hramova. Zbog čega su naši sveti kraljevi i kneževi i u najtežim vremenima, u odmorima od bitaka i bojeva, zidali hramove. Zar nisu na taj način željeli da utvrde pravoslavni bedem tamo gdje je najjužnija granica pravoslavlja i da ostave trajno svjedočanstvo potomcima ko su, od koga su, i kuda treba da idu. Obnove svetinja nema bez duhovne obnove. Obnavljajući Manastir Podlastvu i njegov konak Grbalj obnavlja sebe, ostavljajući trajan trag i zavještanje budućim naraštajima koji će se ponosiiti vama kao što se i vi ponosite svojim precima – rekao je Komnenović.
On je, između ostalog, naveo i da je vrijeme globalizma donijelo opasnost svim evropskim narodima.
–Ubjeđuju nas da smo ono što nismo i što nikada nećemo biti, da su nam prijatelji oni koji to nikada nisu bili, a vjekovni neprijatelji bliski saradnici. Iako se na prvi pogled čini da smo i mi kao narod podlegli evropskom nihilizmu, činjenice govore suprotno. U Crnoj Gori, u kojoj dvije decenije sa nesmanjenom žestinom država bojuje sa crkvom i njenim nasleđem, dešava se duhovna obnova. Obnovljeno je na stotine hramova; u Podgorici je zasvijetlio saborni Hram Hristovog Vaskrsenja, u Baru Saborni hram Svetog Jovana Vladimira i, što je najvažnije, omladina se vratila vjeri praotaca – poručio je predsjednik Matice Boke.
U programu su učestvovali recitatori Miloš, Andrea i Nikola Pima, guslar Golub Gigović i etno pjevačica Dragica Crnogorčević.
B.M.
Vraćanje duga precima
Skup je blagoslovio protojerej stavrofor Momčilo Krivokapić.
– Šta ima ljepše nego kad se sastanemo da činimo dobro, a tek kad se čini dobro manastiru koji je okupljao vjekovima ne samo Grbljane. Sad treba manastir vratiti da sija u punom sjaju. Živimo u 21. vijeku, pa treba tu da bude nešto što obilježava naše vrijeme a da se sačuva autentičnost. Važna je stvar što se došli u tolikom broju, prvo da vidite šta se radi, a onda i da pomognete onoliko koliko možete. Najvažnije je da u tome učestvuje mnogo ljudi, nije dobro kad to radi samo nekoliko njih. Dobro je da se umnože i molitve i želje, a onda će radost okupljanja biti mnogo veća, jer će svako osjećati da dolazi u svoje. A ovo je naš manastir, manastir koji je vjekove pretrajao i trajaće do skončanja vremena – istakao je arhijerejski namjesnik bokokotorski.
Zvanice donatorske večere pozdravio je gornjogrbaljski paroh Miajlo Backović, koji je vodio program.
– U ovom našem svetom manastiru gdje su vjekovi ostavili svoje tragove, gdje su Grbljani ispisali najveće stranice istorije Boke i srpskog naroda, odakle je otišao mali Lazar i postao veliki car srpskog naroda i upisao nas u knjigu carstva nebeskog, pozdravljavam sve vas koji ste došli da svojim prisustvom i ljubavlju pomognete da dovršimo njegovu obnovu. Ove radove koje vidite oko nas, manastir je sam sebe obnovio. Prodajom jedne parcele manastir je sam uložio i obnovio ovo što vidite oko vas i ljubavlju ljudi koji su pomogli i vašim dolaskom ugrađujete sebe u manastir i vraćate dug svojim precima – rekao je Backović.