U porti Manastira Savina uoči Uspenja Presvete Bogorodice, slave bratstva manastira, nastavljena je tradicija koja s prekidima traje više od dva vijeka. Riječ je o zavjetnoj večeri stanovnika sela Kruševice, kada se okupe mještani ovog hercegnovskog sela, koje potpada pod Sutorinsku parohiju, odnosno Eparhiju zahumsko-primorsku. Večera se održava u spomen na arhimandrita Inokentija Dabovića (1721-1802), rodom iz Kruševica, koji je krajem 18. vijeka skupljao priloge za zidanje nove crkve Manastira Savina. Dabović je tada izdvojio izvjesnu sumu i zavještao bratiji manastira, a da bi da mještani iz njegovog rodnog sela, kao i njihovi konji sa kojima su obično dolazili na Gospođindan, na krsnu slavu Manastira, noć uoči svetkovine proveli uz večeru u manastiru. Pouzdanih izvora nema, ali se smatra da je prvo okupljanje Kruševičana održano 1802. ili 1803. godine. Tradicija je održava toom 19. i početkom 20. vijeka, pa tako nailazimo i na opis ove svečanosti koji je ostavio vladika Nikolaj Velimirović, iz avgusta 1904. u njegovim „Uspomenama iz Boke”. No, tradicija je prekinuta, ali i ponovo pokrenuta 2004. godine, na predlog danas pokojnog dr Ilije Pavlovića i dr Milana Milanovića. Tako su Kruševičani, o svom trošku obnovili druženje koje im je u amanet ostavio arhimandrit Inokentije Dabović.
Ove godine u ime mještana Kruševica, prisutne je pozdravio Savo Milošević, na početku zahvaljujući bratstvu Manastira Savina koje omogućava da se tradicija nastavi pod njihovim okriljem.
- Na osnovu zasluga arhimandrita Dabovića, kada je u pitanju izgradnja ovog hrama 1777-1799. godine, bratstvo Savine je odlučilo još davnih dana da Kruševičani imaju privilegiju da dođu na večeru i na konak uoči manastirske slave Gospođindana – podsjetio je Milošević. „Mi ovo smatramo jednom velikom duhovnom privilegijom”, ističe Milošević.
- Svaki naš sastanak obilježimo nekim značajnim činom. U poslednjih par godina ovje smo imali priliku da predstavimo neka nova izdanja poput poezije Miša Miloševića iz Zemuna koji je porijeklom iz Kruševica. Ovdje smo 2011 godine promovisali prvi naslov vladike Nikolaja Velimirovića „Moje uspomene iz Boke” koji je upavo pisao o krsnoj slavi manastira i o našim zemljacima koji su te 1904 godine bili viđeni od kasnije našeg najboljeg duhovnika koji je dao srpski narod. Spojili smo njegov rodni valjevski kraj i pitomu Boku koju je kao malo ko opisao upravo danas sveti Nikolaj.Mi se pokušavamo tragom naših predaka da se sabiramo, uzdižemo i doprinosimo sveukupnoj srpskoj slozi afirmišući one dobre trenutke koji mogu biti korisni za našu svakodnevicu – rekao je Milošević. Nakon toga je predstavljena knjiga dr Milana R. Milanovića „Stara Hercegovina – Ekonomsko-socijalni pojmovnik” čiji je jedan primjerak darovan manastirskoj biblioteci.
Podsjećanje na ovo staro zavještanje Manastira Savine doprinosi da Kruševička zavjetna večera nastavi svoju misiju čuvanja tradicionalnog duhovnog nasljeđa i postane istinska trpeza bratske i prijateljske ljubavi. Z. Šakotić
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.