Tradicionalni skup na Carinama u Kučima, na Ilindan 2. avgusta, proći će bez kulturno-sportskog programa jer narodno veselje ne ide zajedno sa podizanjem spomenika vojvodi Mirku Petroviću na trgu u Podgorici, saopštili su iz Nevladinog udruženja „Radonja Petrović”. Ovo udruženje okuplja Kuče.
– Svake godine, od davnina, na Krst od Prevlake – Carine održava se tradicionalni skup. I ove godine će se na Carinama okupiti Kuči, Vasojevići, Bratonožići i svi drugi koji žele da uživaju u ljepoti kučkih planina, a naročito Komova. Za razliku od proteklih nekoliko godina, skup će proći bez muzičara, pjesnika, recitatora, narodnih guslara i viteških sportskih igara u organizaciji NVU „Radonja Petrović” sa Kosora jer ne ide zajedno sa podizanjem spomenika vojvodi Mirku Petroviću u Podgorici – saopštili su iz ovog nevladinog udruženja.
Spomenik velikom vojvodi Mirku Petroviću i crnogorskim junacima otkriven je sinoć na Trgu nezavisnosti u Podgorici a to su, pred stotinjak građana među kojima su dominarali gradski funkcioneri, uradili Predrag Bošković, ministar odbrane, i Slavoljub Stijepović, gradonačelnik Podgorice.
Bošković je kazao da otkrivaju spomenik svim crnogorskim bastadurima koji su sebi već odavno spleli vijenac nad slobodarskim nebom Crne Gore.
– Dok sažimamo sadašnjost pripremajući se za budućnost dužni smo se sa pijetetom sjetiti svih besmrtnika koji su sebe ugradili u milenijumsko crnogorsko trajanje. Od arhonta Petra do kralja Nikole, od Vojislavljevića, Balšića preko Crnojevića i crnogorskih vladika do velikih Petrovića, kroz 11 vjekova, kao 11 svjetova, tkala se Crna Gora ognjenim mačem, perom i srcem. U tom stroju, na prozivci istorije, kao međaši stoje i crnogorski junaci iz polovine 19. vijeka koji su buktinju slobode svojim pregnućem razbuktali i osvijetlili evropske, diplomatske salone. Zato danas, kada ih svečano proslavljamo, prizovimo ih na tren iz dalekih herojskih sudbina i tišina – poručio je Bošković.
On je dodao da slavna djela crnogorskih junaka neće zaboraviti i da će ih slaviti.
– Veliki vojvoda Mirko, komandantskom vještinom, ličnim primjerom na čelu vojske, u srcu krvavih bitaka pokraj ognja olovnog, topovske huke i zveketa sablji, stajao je herojski i ponosno na braniku države i slobode. U stotine bitaka, izrešetanih barjaka i dolama zidao je u kamenu u životima Crnu Goru. Kada se države stvaraju, a sloboda brani, njeni neimari nijesu uvijek najomiljeniji, a njihova velika djela su nenadmašna – naveo je Bošković.
Svečanosti otkrivanja spomenika, između ostalih, prisustvovali su i Ivan Brajović, predsjednik Skupštine Crne Gore, Đorđe Suhih, predsjednik Skupštine Glavnog grada, funkcioneri gradske uprave.
Podizanje spomenika izazvalo je buru u javnosti zbog kontroverzne istorijske uloge vojvode Mirka Petrovića sa posebnim osvrtom na tragične događaje iz pohare Kuča čiji je bio akter.
Postolje spomenika teško je 26 tona i napravljeno je od crnog granita „bengal blek”. Sam obelisk je težak 18 tona, a izgrađen je od prilepskog mermera koji je kristalno bijel i jedan je od najkvalitetnijih i najcijenjenih bijelih mermara na svijetu. Za izradu idejnog i umjetničkog rješenja spomen-obilježja bio je zadužen umjetnik Dimitrije Popović. N.S.
Ljumović na otvaranju, ćuti o zakonitosti spomenika
Otvaranju spomenika prisustvovao je i ministar kulture Janko Ljumović. Iz Ministarstva kulture, na čijem je Ljumović čelu, nekoliko dana čekamo odgovore oko zakonitosti teksta na spomeniku koji je u suprotnosti sa odlukom Skupštine Glavnog grada iz jula 2015. godine o ustanovljenju spomen-obilježja vojvodi Mirku. Prema Zakonu o spomen-obilježjima tekst spomenika je njegov sastavni dio i može da ga mijenja kao i ustanovljava samo nadležni organ. Bez promjene odluke, dakle, nezakonito, riječi na spomeniku „spomenik je podignut 2015. godine”, su zamijenjene riječima „spomenik je obnovljen 13. jula 2017. godine”. Inače, 13. jula na centralnom gradskom trgu nije bilo ni traga od spomenika, a montiranje je počelo 22. jula. Da će skupštinska odluka koja tretira spomenik morati da se usaglasi saopštila je i Nela Savković Vukčević, serketar za kulutru Glavnog grada.