Nema potrebe za organizovanjem vanrednih parlamentarnih izbora, jer su redovni, u oktobru prošle godine, održani uz veliku izlaznost i njihovu legitimnost potvrdile su relevantne međunarodne organizacije. To je u intervjuu za „Dan“ kazao Adrijan Vuksanović, poslanik Hrvatske građanske inicijative (HGI). Poručio je da nijesu prihvatljivi ultimatumi opozicije.
Vuksanović tvrdi da se više ne može govoriti o opozicionom bojkotu, imajući u vidu da poslanici pojedinih političkih subjekata povremeno učestvuju u radu Skupštine. Ističe da bi, ukoliko se pojavi ličnost koja bi autoritetom, znanjem i harizmom mogla obavljati značajnu dužnost predsjednika Crne Gore, na korist svih naših građana, a dolazi iz redova manjinskih naroda, podržao takvog kandidata.
Kako ocjenjujete to što se politička kriza u Crnoj Gori dodatno produbljuje umjesto da se krene u njeno razrješavanje?
– Postoje politički subjekti koji žele kreirati krizu u Crnoj Gori, ali danas, nakon devet mjeseci od poslednjih parlamentarnih izbora, vidimo da ne uspijevaju ni u tome. Nezadovoljni svojim rezultatima trude se unijeti nestabilnost, što im ne polazi za rukom. Više ne možemo govoriti o bojkotu parlamenta, već o neizvršavanju svojih radnih obaveza. U prilog tome, vidimo da pojedine opozicione stranke dolaze povremeno u Skupštinu Crne Gore i učestvuju u njenom radu, što se ne može nazvati bojkotom.
Koja bi, po Vašem mišljenju, mogla biti mjera kompromisa kako bi vlast i opozicija sjeli za pregovarački sto sa ciljem prekida bojkota i normalizacije parlamentarnog života. Da li su možda prijevremeni parlamentarni izbori zajedno sa predsjedničkim naredne godine?
– Ne možemo ići na izbore sve dok crnogorska opozicija ne pobijedi. Takođe, ne može biti kompromisa dok jedna od strana u kontinuitetu iznosi ultimatume. Nema nikakve potrebe za novim izborima, jer su prethodni sprovedeni uz posebne mjere elektronske identifikacije, uz ogromnu izlaznost i potvrdu njihove legitimnosti od svih relevantnih međunarodnih subjekata. Svemu tome je pethodila Vlada izbornog povjerenja, u kojoj je opozicija pokrivala one resore za koje je smatrala da se zloupotrebljavaju u predizborne svrhe. Simptomatično je da su opozicione stranke proglasile neregularnim izbore tek pošto su shvatile da nemaju skupštinsku većinu. Istovremeno, regularnost nisu dovodile u sumnju na izborima u Budvi i u Kotoru, baš tamo gdje su ostvarile uspjeh. U prilog svim ovim mojim tvrdnjama je i stav koji je nedavno iznio predsjednik Evropskog parlamenta Antonio Tajani. Nadam se da su ga u opoziciji dobro čuli, iako se nisu sastali sa njim. Naravno, i za Tajanija je mjesto dijaloga parlament i legitimno izabrane crnogorske institucije.
Smatrate li da bi predstavljalo demokratski iskorak i potvrdu građanskog karaktera države i vladajuće partije da kandidat DPS-a na predsjedničkim izborima bude pripadnik nekog od manjinskih naroda?Da li će HGI i ako ne bude tako podržati predsjedničkog kandidata DPS-a?
– Funkcija predsjednika države je časna i odgovorna. Ukoliko se pojavi ličnost koja bi svojim autoritetom, znanjem i harizmom mogla obavljati tako značajnu dužnost, na korist svih naših građana, a dolazi iz redova manjinskih naroda, utoliko bih je i podržao. Sigurno da vodeći kriterijum za tako nešto moraju biti znanje, iskustvo i visoke moralne vrijednosti, a ne nacionalna pripadnost. O podršci predsjedničkom kandidatu, kada dođe vrijeme za to, odluku će donijeti najviši stranački organ Hrvatske građanske inicijative, a to je Središnji odbor.
Da li je DPS u potpunosti ispoštovao obaveze iz koalicionog sporazuma prema HGI, kako u programskom smislu tako i u dijelu raspodjele funkcija u sistemu vlasti?
– Odnosi u koaliciji su dobri, rekao bih dinamični i konstruktivni. Želim izraziti zadovoljstvo i odnosima u našem manjinskom klubu. Dosta toga smo, što se tiče koalicionog dogovora realizovali. U narednom periodu očekujem da ćemo riješiti i preostali dio.
V.R.
Zadovoljavajuća podrška
EU integracijama
Kako, kao predsjednik Odbora za evropske integracije gledate na činjenicu da u Crnoj Gori opada podrška članstvu u EU. Da li je jedan od mogućih razloga to što su EU integracije duže vrijeme bile zapostavljene zbog činjenice da je vlast bila preokupirana ulaskom u NATO?
– Procenat podrške naših građana evropskim integracijama je zadovoljavajući i siguran sam da će ponovo biti izrazito visok. Podsjetiću da je i kod drugih zemalja kandidata podrška oscilirala, što je sastavni dio samog procesa. Evropska integracija i proces pristupanja NATO-u su komplementarni u mnogim segmentima, tako da se ne slažem sa vašom tvrdnjom.