Na graničnom prelazu Dobrakovo kod Bijelog Polja juče je uhvaćena zmija „crvenorepa boa”, vrsta kojoj je prirodno stanište Južna i Srednja Amerika, kao i Madagaskar. Boe su potporodica u okviru porodice zmija kojoj još pripadaju i pitoni i anakonde.
Snimak nespretnog hvatanja zmije i njenog smještanja u kutiju objavljen je juče na fejsbuk stranici „Podgorički vremeplov”. Na istoj društvenoj platformi prije nedjelju dana objavljen je snimak, na kojem se vidi piton dug više metara, koji se kreće kroz šipražje. U podgoričkom naselju Zlatica prije nekoliko mjeseci ubijen je piton, za kojeg je pretpostavljano da je bio nečiji kućni ljubimac, s obzirom da ova vrsta nije tipična za Crnu Goru.
Predsjednik Naučnog odbora Univerziteta Crne Gore, biolog Vladimir Pešić kaže za „Dan” da se boa našla na Dobrakovu zahvaljujući nesavjesnosti pojedinca koji je pokušao da je prošvercuje u Crnu Goru, pa se u poslednjem trenutku uplašio. On ističe da je šverc egzotičnih vrsta treći u svijetu, nakon oružja i droge, te da ta pojava ne zaobilazi ni našu državu.
– Boa koja je nađena na našoj granici bila je osuđena na smrt. To je egzotična vrsta koja ne bi uspjela da preživi naše klimatske uslove. Možda bi neko vrijeme uspijevala, ali sumnjam da bi dugo ostala u životu – kaže Pešić.
On navodi da se sve češće dešava da neke vrste koje su građani držali kao kućne ljubimce završe u prirodi.
– Kada neka životinja više nije zanimljiva da bude kućni ljubimac, onda je vlasnici puštaju u prirodu jer ne žele da je uspavaju. Ukoliko se u jednom okruženju nađu dvije iste egzotične vrste koje mogu da formiraju populaciju one mogu postati invazivne i narušiti ravnotežu u ekosistemu koji je tu i na koji smo navikli – upozorava Pešić.
Prema riječima Vuka Ikovića, iz Crnogorskog društva ekologa, u Crnu Goru se unose brojne atraktivne vrste koje se doživljavaju kao kućni ljubimci, a radi se o životinjama koje su nasilno odvojene od matičnog staništa. Takođe, kako kaže, te vrste često nemaju neophodnu dokumentaciju koja dokazuje porijeklo vrste i da kupac ima neophodne uslove za udomljavanje i gajenje date vrste.
– Carinski službenici nijesu dovoljno stručni da iskontrolišu ove nepravilnosti. Iz ovog razloga često se u Crnoj Gori srijeću nelegalno unesene vrste ili vrste koje su zaštićene na međunarodnom nivou. Tako je prije par godina u Budvi zabilježeno nelegalno prisustvo aligatora ili tigrova koji su nelegalno uvezeni u Crnu Goru. Kada je riječ o gmizavcima najčešće se unose atraktivne vrste iz tropskih krajeva. Iz Crne Gore se najčešće iznose poskoci, obično sa područja Ade Bojane i Skadarskog jezera jer na tim područjima imaju najjarkije boje. Od zmija se često iznosi i „leopardski smuk“, takođe zbog svojih jarkih boja – kaže Iković.
On navodi da ukoliko se vrste legalno unose i uzgajaju to ne predstavlja veliki problem za prirodu.
– Problem nastaje kada se unose vrste koje su zaštićene na međunarodnom i regionalnom nivou. Sledeći problem nastaje kada vlasnik odustaje da vodi računa o legalno uvezenoj vrsti i pušta je u prirodu. U tom slučaju vrsta ili umire, jer joj ne odgovaraju klimatske karakteristike našeg podneblja, ili se prilagođava čime remeti uspostavljenu prirodnu harmoniju. Remećenje prirodne harmonije nastaje tako što strana vrsta često nema prirodnog neprijatelja pa smanjuje brojnost prirodnih vrsta, tj. postaje njihov dominantni predator. Zatim, smanjuje količinu hrane dugim vrstama, zauzima njihova staništa i unosi brojne patogene koji izazivaju različite bolesti na koje naše vrste iz prirode nijesu otporne te njihovim obolijevanjem smanjuje im se brojnost. Tipični primjer stranih/invazivnih vrsta kod nas koje su poremetile prirodnu harmoniju su mungos, kalifornijska pastrmka, crvenouha kornjača. Ove vrste su na pojedinim lokalitetima u Crnoj Gori prilično poremetile prirodnu ravnotežu, odnosno brojnost pojedinih prirodnih vrsta. To je slučaj sa populacijama pojedinih vrsta zmija u Boki kotorskoj koje su nestale zbog unošenja i širenja mungosa. Zatim, to je slučaj sa populacijama žaba, mrmoljaka, pijavica u planinskim jezerima koja su poribljena kalifornijskom pastrmkom – objašnjava Iković.
On kaže da je svrha unošenja ovih vrsta ili iz ekonomskih potreba ili zadovoljenja potrebe za posjedovanjem neke životinje kao kućnog ljubimca.
– Tokom poslednjih 10 godina, crvenouha kornjača kao kućni ljubimac se raširila na Crnogorskom primorju. Ona se još uvozi kao kućni ljubimac. Trgovina ovom vrstom je zabranjena u susjednim zemljama dok kod nas to još nije slučaj. Ova vrsta prenosi brojna gljivična i virusna oboljenja na prirodne vrste naših vodenih ekosistema – upozorava Iković.
M.S.
Nilski konj i kanadski crni vuk
U NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica kažu da je svako iznošenje ili unošenje divljih vrsta zabranjeno CITES konvencijom, čija je potpisnica i naša zemlja.
– Neophodna dokumentacija za transport divljih jedinki je, bar sudeći po slučaju slanja dva mečića u Grčku, procedura koja je izuzetno zahtjevna i traži koordinaciju nekoliko uključenih zemalja i resornih ministarstava pa se postavlja pitanje kako je moguće da je Crna Gora imala u području najveće zaštite, NP Skadarsko jezero, nilskog konja. Ne treba zaboraviti apatiju institucija kada je ova jedinka bila u pitanju. Danas imamo uzgajivačnicu crnog kanadskog vuka u sred glavnog grada koja nije sankcionisana, a gdje se otvoreno na društvenim mrežama trguje sa mladuncima vuka. Dakle, ne samo da se vrši nezakonita kupoprodaja i transport van Crne Gore kroz izvoz i uvoz već se ista vrši i unutar granica države. Način na koji je prokrijumčaren crni kanadski vuk u Crnu Goru, čije puštanje u prirodu izaziva genetsku poluciju, javno je i priznao vlasnik uzgajivačnice ali su i tada institucije sistema ostale nijeme kao i obično – kaže Jovana Janjušević iz CZIP-a.