D
ok su se u Crnoj Gori ukidale naknade za majke i dječji dodaci za mališane nezaposlenih roditelja, a odbijen je i predlog za povećanje jednokratne naknade za novorođenče, Hrvatska je usvojila Zakon o subvencionisanju stambenih kredita, kojim je predviđeno da država četiri godine plaća pola rate kredita mladim parovima za kupovinu prvog stana ili kuće, a ukoliko u tom periodu dobiju ili usvoje dijete, rok će se produžiti za dvije godine.
U Udruženju Roditelji ističu da naša država nema apsolutno nikakvih finansijskih stimulacija za podsticanje nataliteta, koji je iz godine u godinu sve gori. Da je situacija alarmantna svjedoči i statistika Monstata, prema kojoj je u prvom kvartalu 2017. broj umrlih veći za 117 od broja rođenih. Najgora situacija sa prirodnim priraštajem je u Pljevljima, i to već godinama, a slijede Nikšić, Berane, Cetinje, Kolašin, Žabljak, Plužine, Bijelo Polje, Mojkovac, Gusinje, Andrijevica, Herceg Novi, Ulcinj, Petnjica, Danilovgrad i Šavnik.
U Nacionalnoj strategiji održivog razvoja do 2030. godine Vlade Crne Gore konstatovano je da se između dva poslednja popisa stanovništva prirodni priraštaj smanjio sa 5.636, koliko je iznosio 1991. godine, na 1.368 u 2011. U 2011. godini prirodni priraštaj je bio i najmanji u poslednjih dvadeset godina. Primjetan je trend starenja stanovništva, a broj umrlih se u periodu od 1991. do 2011. godine povećao sa 3.975 na 5.847.
Najveći demografski pad zabilježen je na sjeveru Crne Gore. Ukupno 47,3 odsto stanovništva Crne Gore je 1948. godine živjelo u sjevernom regionu, da bi u 2011. godini ta brojka iznosila 28,7 posto. Više od 50 odsto državne teritorije naseljava manje od trećine ukupnog broja stanovništva.
Dok se predstavnici institucija hvale projektom „1.000+ stanova”, građani se često žale kako je traj projekat preskup – kupe jedan, a plate dva stana. Na drugoj strani, hrvatski zakon omogućava kupovinu i novih i starih stanova i kuća, čija vrijednost ne prelazi 1.500 eura po kvadratu, pri čemu država sufinansira kredite koji ne premašuju 100.000 eura. Sa bankama je dogovoreno da efektivna kamatna stopa na te kredite ne smije biti veća od 3,75 odsto godišnje.
Jedina pomoć od države za rađanje djece je 109,07 eura naknade za novorođenče (za korisnike socijalnih davanja taj iznos je 130,88 eura), a Ministarstvo rada i socijalnog staranja, na čijem čelu je Kemal Purišić (BS), predlagalo je čak ukidanje tog prava za sve osim za korisnike materijalnog obezbjeđenja.
Predsjednica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović ocjenjuje za „Dan” da je država inertna kada je u pitanju pomoć porodicama i njenom proširenju. Ona navodi da se natalitet može povećati ukoliko se roditeljima omoguće servisi i adekvatna pomoć.
– Ti servisi ne moraju da budu samo novčane naknade, nego smanjenje poreza na bebi opremu, hranu, odjeću, proširivanje kapaciteta vrtića, besplatni udžbenici, omogućavanje korišćenja porodiljskog odsustva bez straha od otkaza. Trenutno podrške roditeljstvu nema na nekom sistemskom nivou. Neke opštine obezbjeđuju knjige prvacima, neke svim učenicima, ali to su samo izuzeci, ne praksa. Niko ne očekuje da će neko rađati djecu samo zato što mu se to plaća. Djeca se rađaju kada se osjeti potreba za to, ali i kada postoje adekvatni uslovi. Poboljšanje položaja roditelja doprinijelo bi i rađanju djece, kada bi ljudi mogli da im obezbijede egzistenciju, a za to je potrebna i intervencija države – kaže Mihailovićeva.
Ona navodi da se u Crnoj Gori nadležni često brane tako što kažu da je u drugim državama situacija loša.
– Uvijek se nađu neki loši primjeri, koji su gori od nas. Ipak, ima dosta i dobrih primjera u našem okruženju, ali se to ne spominje. Evo u Hrvatskoj je usvojen dobar zakon, Srbija ima, takođe, razvijenije servise za roditelje od naših. U Mađarskoj se žene maksimalno podstiču da koriste porodiljsko, dok kod nas iako imaju pravo na to, plaše se da zatrudne jer će dobiti otkaz i niko ih neće zaštititi. Država je inertna kao da ne vidi očigledan pad nataliteta, a plašim se da ne bude kasno kada uđemo u duboki minus – ističe Mihalovićeva.
U Alternativi Crne Gore ranije su upozoravali na negativne trendove koji se tiču nataliteta, ističu da se uprkos apelima situacija ne poboljšava.
– Cilj svake države treba da bude njen opstanak, koji se obezbjeđuje kroz rađanje djece. Kod nas svakog dana umre mnogo više ljudi nego što se rodi! Predzadnje stranice novina su pune, a porodilišta su nam prazna. Mladi ljudi čim napune 18 godina požele da odu iz zemlje. Za 50 godina Crna Gora će se prepoloviti – ističe koordinator za medije u Alternativi Vesko Pejak.M.S.
Crna Gora da se ugleda na komšije
Alternativa predlaže da Vlada Crne Gore uvede sličnu mjeru kao Hrvatska.
– Predlažemo da sva oprema za bebe bude besplatna i da može da se podiže na recept ljekara. Predlažemo da se vrati dječiji dodatak za koji je Alternativa skupljala potpise. Sve su ovo mali izdaci za državu, a velika pomoć za mlade bračne parove. Takvim parovima znači i 50 eura na mjesečni budžet koji imaju, a državi je mali izdatak. Alternativa smatra da je bolje obratiti pažnju na djecu nego na službene automobile. Ponoviću, za 50 godina Crna Gora će nestati jer se djeca ne rađaju. Ako ne zaustavimo taj trend, sve će biti uzalud. Uzalud se borimo za bilo šta – kaže Pejak.
Ko je preči, djeca ili mafija
Pejak ističe da je interesantna stvar da postoje građevinske kompanije koje državi duguju milione neplaćenih poreza.
– Te kompanije imaju desetine praznih neprodatih stanova. Zašto država ne zaplijeni te stanove na račun poreza i dodijeli ih mladim bračnim parovima?! Eto jedne mjere koja može odmah da se završi bez troška po državu. Zapitajmo se je li nam više stalo do građevinske mafije ili do djece – ističe Pejak.