Na studijskim programima za strane jezike i prevodilaštvo Filološkog fakulteta u Nikšiću više neće biti predmeta srpski jezik. Studenti pomenutih programa umjesto na tom, prevodiće na „crnogorskom“ pa čak i djela pisaca srpskog jezika. Brisanju predmeta srpski jezik usprotivili su se profesori sa Studijskog programa za srpski jezik i južnoslovenske književnosti, a njihovo zalaganje da se po tom pitanju postigne dogovor počelo je još 2015. godine. Rukovodilac tog programa prof. dr Lidija Tomić za „Dan“ je pojasnila da su se trudili da se ne izbriše naziv predmeta jer to nije u skladu sa stručnim, naučnim, pravnim, kao ni sa društvenim pitanjem primjene i upotrebe jezika u obrazovnom sistemu Crne Gore. Za razliku od Filološkog fakulteta, na Filozofskom (Studijski program za obrazovanje učitelja i Studijski program za obrazovanje učitelja na albanskom jeziku), na kojem je dekan prof. dr Goran Barović, uveden je četvoroimeni naziv za predmet – crnogorski-srpski, bosanski i hrvatski jezik.
Promjenu u radnoj verziji za izradu planova i programa za studijske programe za strane jezike i prevodilaštvo izvršio je dekan Filološkog fakulteta prof. dr Dragan Bogojević i to, kako ona navodi, samoinicijativno, a potom je profesore uvjeravao da će se taj problem riješiti na „višim instancama” i u radu „nadležnih organa”, što se nije desilo.
– Na sjednici Vijeća Filološkog fakulteta, 19. maja 2016, ovo pitanje je bilo na dnevnom redu, i tada su kolege predlagale naziv predmeta: Maternji jezik, Kultura govorne i pisane komunikacije u maternjem jeziku, Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik, Srpski jezik, Crnogorski jezik. Do te rasprave i rješenja, kasnije, na Univerzitetu nije došlo. Pisali smo rektorki i članovima Senata, 6. juna 2016, ponovo rektorki i 11. aprila ove godine, i najskorije, napisali smo još jedan dopis za sjednicu Senata Univerziteta, 5. juna ove godine, kada je pročitan kao poslednji u nizu dopisa, navela je prof. dr Tomić.
Iz Rektorata Univerziteta Crne Gore potvrdili su da se tom tijelu i Senatu „obratio jedan nastavnik Studijskog programa za srpski jezik Filološkog fakulteta“, te da je „njegovo“ obraćanje u cjelosti prezentovano na sjednici Senata 5. jula ove godine. Tim povodom, naglašavaju, Senat je dobio informaciju od Savjeta za visoko obrazovanje, koji je nadležan za proces akreditacije, da je predmet „crnogorski jezik“ na studijskim programima za strane jezike akreditovan od strane međunarodne komisije koja je „ocijenila da takav naziv predmeta odgovara sadržaju nastavnog programa“. Prof. dr Tomić naglašava da se brojnim dopisima nije obraćala na navedene adrese kao privatno lice, niti kao „jedan nastavnik“, već kao rukovodilac Studijskog programa za srpski jezik i južnoslovenske književnosti, kao redovni profesor jednog od najstarijih studijskih programa na Filološkom fakultetu, čije interese zastupa i ima obavezu i pravo da brani, i to ne sama, bez zahtjeva naučnih i stručnih mišljenja kolega na tom studijskom programu, od kojih niko nije imao suprotno mišljenje od onog koje je navedeno u obraćanjima Univerzitetu. Studijski program za srpski jezik i južnoslovenske književnosti preko svog rukovodioca, istakla je ona, odgovora za pitanja koja se tiču naziva predmeta na programima za strane jezike i prevodilaštvo.
– Nije riječ o nečijoj ličnoj ili privatnoj inicijativi, već o pitanjima koja se tiču materije koja se proučava i prevodi. Izbacivanjem naziva predmeta srpski jezik izostavlja se i negira naučna primjena i upotreba srpskog jezika, negiraju se djela i cjelokupna ostala literatura na tom jeziku koji se proučavaju i prevode. Komisija za akreditaciju nije donijela zaključke te vrste, jer nije ni odlučivala o tome. Mi nemamo takav izvještaj, niti neki drugi koji daje razloge zašto je to učinjeno. Jednostavno, sve je dovedeno do kraja na jedan nekolegijalan, najmanje naučni i stručni pristup problemu. I, konačno, na elektronskoj sjednici Filološkog fakulteta 29. juna ove godine, prvobitno „radno rješenje” postalo je konačan rezultat ovog posla, naglasila je prof. dr Tomić.
B.Brašnjo
Ustavni, ali „nevažni” argumenti
Iz Rektorata tvrde da su naziv predmeta odredili „razlozi struke, a ne politički, lični ili neki drugi nenaučni razlozi”. Pismo „jednog nastavnika”, ponavljaju oni, dostvaljeno je međunarodnoj komisiji za akreditacaju i razmatrano je na sjednici Savjeta.
– U pismu nije iznesena odgovarajuća argumentacija, već su jedini argumenti poticali iz dnevnopolitičkog miljea da „srpskim jezikom govori većina stanovništva”, te da postoji „istorijski kontinuitet srpskog jezika u Crnoj Gori”. Takvi argumenti nijesu važni za formiranje stavova prilikom koncipiranja naziva i sadržaja nastavnog predmeta, naveli su iz Rektorata.
Prof. dr Tomić naglašava da su ti argumenti bili samo dio onoga što su u dopisima prilikom obraćanja institucijama navodili, ali Rektorat ne pominje i one brojne stručne i naučne razloge.
– To smo činili u svim dopisima. Treba reći da smo uputili dopis i Savjetu za visoko obrazovanje, koji je na sjednici, 20. oktobra 2016, zaključio da će u postupku akreditacije upoznati Komisiju za akreditaciju o „navedenim izmjenama”. Konačno, obratili smo se i ministru prosvjete dr Damiru Šehoviću, s molbom da posveti pažnju rješenju ovog pitanja, tim prije što je ovom izmjenom, odnosno, brisanjem naziva predmeta srpski jezik, narušen politički dogovor o upotrebi i primjeni Ustavom propisanih jezika u službenoj upotrebi, istakla je prof. dr Tomić.
Studenti u „nevolji”
Kodifikaciju crnogorskog jezika odbio je nedavno i Američki tehnički komitet, čije je sjedište u Kongresnoj biblioteci u Vašingtonu, obrazlažući to činjenicom da je taj jezik „jedna od varijanti” srpskog. Međutim, studenti programa za strane jezike nikšićkog fakulteta će, očigledno, htjeli ili ne, morati prevoditi na crnogorskom. To će morati da rade i oni akademci koji su u osnovnoj i srednjoj školi, ili na prvim godinama studija imali srpski jezik kao nastavni predmet, a kako će prevođenje obavljati i time polagati ispite, niko ih nije obavijestio, niti im objasnio. Na nikšićkom fakultetu u prethodnih mjesec brucoši su dobijali brošure sa osnovnim informacijama o studijskim programima u kojima je promijenjeno ime nastavnog predmeta, dok na sajtu Filološkog fakulteta to još uvijek nije učinjeno, pa i dalje stoji predmet „srpski jezik“.
– Zahtjev da se ime predmeta upodobi društvenoj situaciji u Crnoj Gori sasvim je realan i tu, ako baš hoćete, počiva pravo srpskog jezika da ostane u svojoj materiji, da se omogući studentima da kroz predmet nastave da izučavaju naučna i stručna pitanja na svom jeziku i tekstovima napisanim tim jezikom. Mi smo, upravo, čitavo vrijeme izrade planova i programa, tražili da se to poštuje, da se misli na nauku i struku, i ne manje, na pravo studenata, saradnika i profesora da studiraju, rade i predaju na jeziku koji opredjeljuje obrazovanje i školovanje na izabranim studijskim programima, naglasila je prof. dr Tomić.