Svaki vid regionalne saradnje i povezivanja je pozitivan i ima multiplikativne efekte, ali do nivoa očuvanja sopstvenog identiteta, odnosno karakteristika i prednosti po čemu smo u regionalizaciji prepoznatljivi i atraktivni za ulaganje, smatra bivša direktorka Montenegroberze Dejana Šuškavčević.
– U kontekstu predloženih mjera Akcionog plana Evropske komisije, to jest poboljšanja regionalnih ekonomskih integracija i jačanja poslovanja i razvoja preduzetništva, mišljenja sam da treba uvidjeti sopstvene prednosti i nedostatke i iste istaći, odnosno korigovati, u cilju promovisanja sopstvenih autentičnosti u regionalnoj uniji – kazala je Šuškavčević komentarišući napomene EK, pripremljene u susret samitu u Trstu.
Među predloženim mjerama je i konsolidacija regionalnih tržišta kapitala uspostavljanjem zajedničkih trgovinskih platformi.
– Kada je riječ o ideji zajedničke berze, u prethodnom periodu bilo je pokušaja stvaranja jedinstvenog tržišta kapitala posredstvom korišćenja istog sistema za trgovanje, na odvojenim i različitim geo-ekonomskim prostorima, ali to nije zaživjelo iz razloga što svako nametnuto povezivanje, bez dugoročnog interesa učesnika u njemu, ne može biti održivo. Pitanje je šta ko dobija, a šta gubi u tom povezivanju – navela je ona.
Šuškavčević smatra da je ujedinjavanje regionalnog tržišta neminovnost, koja će se desiti prije ili kasnije.
- Mišljenja sam da te prednosti treba sami da uvidimo i shvatimo na vrijeme, a ne da čekamo da nam to nametnu evropska ili neka druga pravila. Time ćemo spremni dočekati integraciju u evropsko tržište i preskočiti korake usaglašavanja i prilagođavanja – kazala je Šuškavčević.
Lider pokreta Otpor beznađu Mladen Bojanić, koji je i bivši direktor Neks Montenegro berze, kazao je da konsolidacija regionalnih tržišta kapitala uspostavljanjem zajedničkih trgovinskih platformi i procedura za različite finansijske proizvode, kako je predloženo, ne mora da znači uspostavljanje zajedničke berze.
– Prije bih rekao da se predlog odnosi na jadnostavniji i efikasniji pristup berzama regiona pri čemu bi one zadržale svoj subjektivitet. Ovakav predlog nije ništa novo, na ovome se radi već desetak godina, međutim bez velikog uspjeha. Razlozi zbog kojih je sve ostalo na pokušajima, pored tehničkih problema koji nijesu zanemarljivi, ali ni odlučujući, treba tražiti u različitom stepenu razvoja pojedinih tržišta, njihovim veličinama, kao i vlasničkoj strukturi ili bliskosti sa nekom od većih evropskih berzi – kazao je on.
Bojanić je istakao da je u tom dijelu značajna i politička procjena donosilaca odluka, kao i budući status nacionalnih regulatora.
– Poučen dosadašnjim iskustvom funkcionisanja tržišta kapitala u Crnoj Gori, vjerujem da će se regulator deklarativno zalagati za tješnju regionalnu saradnju, ali će sve činiti da zadrži potpunu kontrolu na domaćem tržištu. Ne iz razloga zaštite domaćih kompanija i akcionara, već zbog interesa njihovih političkih i biznis mentora. Pa i po cijenu potpune propasti domaćeg tržišta kapitala – smatra on.
Bojanić je kazao da će pojedini investitori, kao i do sada, naći načina da budu prisutni na tržištu kapitala, ali da je to sporadično i da neće doprinijeti da se tržište kapitala nametne kao alternativa ili dopuna finansiranja iz bankarskih kredita.
– Nepovjerenje u tržište, slaba zaštita akcionara i nizak stepen korporativne kulture su ograničavajući faktori domaćeg tržišta kapitala koji se moraju popraviti ako se želi sačuvati i ovo malo tržišta što trenutno imamo. Ako smo već ograničeni veličinom tržišta, a želimo to tržište učiniti atraktivnim, onda ga moramo učiniti efikasnim, poštenim i transparentnim, bilo da ono funkcioniše samostalno ili kao dio nekog većeg tržišta – poručio je Bojanić.
Izvršni direktor Montenegroberze Gojko Maksimović kazao je da nijesu upoznati sa detaljima inicijative Berlinskog procesa i zapadnobalkanske šestorke koja se tiče konsolidacije regionalnih tržišta kapitala. Naglasio je da Montenegroberza podržava dalje opredjeljenje ka EU integracijama i procese koje će dovesti do poboljšanja kvaliteta finansijskog sistema i tržišta kapitala.
– Konkretno u polju regionalne integracije tržišta kapitala, kao berza koja ima možda i najveći iznos kapitala, spremno očekujemo dalje korake i odluke Vlada zapadnobalkanske šestorke. Smatramo da bi regionalno tržište kapitala uticalo na povećanje likvidnosti samih hartija od vrijednosti registrovanih u Crnoj Gori, čime bi uz povećanje broja učesnika sigurno samo tržište kapitala učinili atraktivnijim. Veći broj učesnika i prometa privukao bi i kompanije ka tržištu kapitala, te smatramo da bi na navednoj osnovi došlo do otvaranja novog izvora finansiranja za sve privredne subjekte u Crnoj Gori. Takođe smatramo da bi kroz veći broj finansijskih instrumenata i lakšu dostupnost, proces konsolidacije tržišta išao u prilog i investitorima prisutnim na pojedinačnim tržištima – rekao je Maksimović.
J.V.
Ne može se nametnuti
Šuškavčević je kazala da je berza kao institucija sa primarnom funkcijom za povezivanje ponude i tražnje samo baza koja tehnički omogućava da se zaključi transakcija, te da se ista ne može nametnuti: institucijama, regulatorima, kompanijama povezivanje tržišta u jedinstveno, formiranjem zajedničke berze za širi region, koja će zemljama sa različitim nivoom ekonomske razvijenosti privrede, zakonodavne regulative, atraktivnošću kompanija, nametnuti jednoobraznost.
– Ono na čemu treba da radimo jeste da kvalitet podstaknemo da se i dalje razvija i širi, a da podsticajnim mjerama omogućimo da se efekat njegovog razvoja zadrži i ulaže u našu zemlju – kazala je ona.