Uprava policije lani je identifikovala ukupno 75-oro djece prosjaka, što je za 47 manje nego 2015, kada ih je bilo 122. U izvještaju Stejt departmenta koji je objavljen prošle sedmice navodi se da je 156 prosjaka registrovano u 2014, ali nijedan od njih nije identifikovan kao žrtva trgovine ljudima. Vlada je većinu djece koja su identifikovana kao prosjaci smjestila u lokalnim centrima za socijalni rad, sve dok ih ne vrate roditeljima ili starateljima.
Iz razgovora sa jednim djetetom koje prosjači na podgoričkim ulicama, novinar „Dana” saznao je da su najčešće roditelji ti koji ih šalju da prose. Jedna djevojčica koja prosi u Podgorici kaže da novac, dobijen na taj način, daje roditeljima. Ona nije jedina iz porodice koja umjesto da je u školi prosi na ulici, iako ima 12 godina.
– Braća i sestre isto prose, ali smo raspoređeni u različitim djelovima grada. Zarade ima, ljudi nam daju po 10 ili 20 centi i skupi se 10 ili 20 eura, nekada i više pa i čak 50 eura, ali to rijetko. Nijesmo gladni jer nam ljudi nekada kupe sendvič – ispričala je ona.
Na osnovu izvještaja Unicefa i ostalih međunarodnih organizacija, najčešće prose djeca romske i egipćanske populacija, a uzroci su prinuda, siromaštvo, odsustvo roditelja ili staratelja, zavisnost ili nasilje. Za sve koji imaju dilemu da li da daju novac djeci koja prose, iz nevladinih organizacija koje se ovim problemima bave apeluju da to ne čine jer se tako samo doprinosi da ta djeca ostaju na ulici.
U NVO Centar za demokratiju i ljudska prava kažu da ekonomska eksploatacija djece koja se odvija preko različitih oblika života i rada na ulici predstavlja jedan od najdrastičnijih oblika kršenja prava djeteta, koji karakteriše socijalna nemoć, marginalizacija, imobilnost, nemogućnost suprotstavljanja volji odraslih, bilo da su u pitanju članovi porodice djeteta ili kriminalne grupe koje se na organizovan način bave prinudnim prosjačenjem.
– Iako su uzroci i posledice ovakvog vida zloupotrebe i eksploatacije djece poznati, put do pronalaženja održivih rješenja je težak, kako zbog same prirode ovog krivičnog djela i njegovih počinilaca, tako i zbog nerazvijenih socijalnih servisa i mehanizama ukupne društvene podrške za suzbijanje prakse prosjačenja. Kao posebni problemi ističu se neadekvatnost zakonom predviđenih sankcija i njihova nedosledna primjena; nedostatak ljudskih i materijalnih resursa; kao i nepostojanje sistematizovane evidencije o djeci koja se bave prosjačenjem – kažu u Centru.
Analiza CEDEM-a pokazala je da u Crnoj Gori nijesu razvijeni socijalni servisi i ustanove za smještaj i zbrinjavanje djece koja su zatečena u prosjačenju ili su izložena riziku od eksploatacije.
Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja za “Dan” je saopšteno da je u Službi za djecu i mlade Centra za socijalni rad Podgorica tokom 2016. evidentirano 15 djece zatečene u prošnji, a u periodu od januara pa do jula 2017. njih 14.
– Uloga Centra za socijalni rad jeste da radi na suzbijanju pojave prosjačenja u saradnji sa drugim nadležnim institucijama. Najčešće je to Centar bezbjednosti. Poslije upoznavanja sa svakim konkretnim slučajem, Centar za socijalni rad preduzima odgovarajuće mjere zaštite u okvirima zakonskih mogućnosti. Stručni radnici Centra za socijalni rad, pristupaju obradi slučaja i nakon intervjua i obilaska porodice, prave procjenu o daljem radu i pojedinačnim potrebama maloljetnika i porodice. Pristupa se savjetodavnom radu, trenutnoj novčanoj pomoći ili drugim vidovima zaštite. Ukoliko se na prostoru Crne Gore zatekne u prosjačenju maloljetnik bez roditeljske pratnje, a strani je državljanin, u saradnji sa institucijama te zemlje i drugim relevantnim subjektima kod nas, vrši se povratak lica u zemlju porijekla, radi daljeg zbrinjavanja – kažu u ministarstvu.
Takođe, pokreće se postupak pred područnim organom za prekršaje, prema licima koja navode djecu na prošnju – najčešće prema roditeljima ili starateljima.
– Postupak se pokreće tako što se upoznaje Uprava policije sa slučajem prosjačenja, a zatim se zahtjev za pokretanje postupka upućuje Sudu za prekršaje, koji vodi postupak. Ukoliko se izrekne mjera prema roditeljima u vidu novčane kazne, koju ne mogu da plate, pa je zamijene mjerom upućivanja u ZIKS, Centar za socijalni rad kao organ starateljstva stara se o zbrinjavanju djece dok je roditelj na izdržavanju kazne. Isto tako, ukoliko roditelj u kontinuitetu navodi dijete na prošnju, pokreće se pitanje zanemarivanja tog djeteta, sagledava se kompletna situacija u porodici i sami interes djeteta, pa se može pokrenuti postupak za ograničavanje ili u krajnjoj mjeri lišavanje roditelja roditeljskog prava – zaključuju u ministarstvu.M.S.
Zloupotrijebljene i bebe
Izvršni direktor romske organizacije mladih „Koračajte sa nama – Phiren Amenca” Elvis Beriša kazao je ranije portalu Fos medija da ljudi koji prose znaju da ih naša policija „ne dira”.
– Vikendom na ulicama glavnog grada možemo zateći više od 15 djece koja prose do četiri sata ujutru. Policija zna za to, ali nažalost prihvatili su dječije prosjačenje i ne reaguju kada ih zateknu. Djeca se najčešće zloupotrebljavaju za prosjačenje i često ih roditelji koriste kako bi prosjačenjem prikupili veći novac, jer su na djecu svi slabi. Djeca koja se zloupotrebljavaju uzrasta su od šest mjeseci pa do 16 godina – naveo je Beriša.
Kazne 900 eura ili dva mjeseca zatvora
Pozitivno pravni propisi Crne Gore, prije svega, kroz Ustav, a i mnoge zakonske norme garantuju zaštitu djece od svih oblika zlostavljanja, zanemarivanja i iskorištavanja. Tako krivični zakonik propisuje da će se roditelj, usvojilac, staralac ili drugo lice koje grubim zanemarivanjem svoje dužnosti zbrinjavanja i vaspitavanja zapusti maloljetno lice o kojem je dužno da se stara, kazniće se zatvorom do tri godine. Roditelj, usvojilac, staralac ili drugo lice koje zlostavlja maloljetno lice ili ga prinuđava na pretjeran rad ili rad koji ne odgovara uzrastu maloljetnog lica ili na prosjačenje, ili ga iz koristoljublja navodi na vršenje drugih radnji koje su štetne za njegov razvoj, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.
– Ko organizuje prosjačenje ili drugog navodi ili prisiljava na prosjačenje, kazniće se novčanom kaznom od 100 eura do 900 eura ili zatvorom do 60 dana. Ko ovaj prekršaj počini prema maloljetnom licu, kazniće se zatvorom od 30 do 60 dana – navodi se u zakonu.