Akademskom vajaru Miodragu Šćepanoviću, prof. dr Davidu Kaljaju i dr Svetozaru Saviću uručene su juče „Trinaestojulske nagrade” na svečanosti koja se tradicionalno održava u Vili „Gorica”.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović je kazao da su na svim crnogorskim putevima „jasnim i onima u magnovenju, postojali ljudi koji su znali kako, koji su govorili kamo, i prije ili kasnije ispaštali, ili bili nagrađivani za svoje stavove i vizije, sputavani ili motivisani u svojim djelanjima i djelima”.
– Ali su postojali oni koji su bili, jesu i biće ogledalo i putokaz napredne Crne Gore. Izdanci starih maslina i hrastova na čijim korijenima niču mladice savremene Crne Gore. Intelektualne i radničke, savremene i svevremene. Danas su oni nagrađeni. Juče su drugi. Sjutra treći... Ali svi oni dobro znaju da ponijeti „Trinaestulsku nagradu” znači nositi biljeg Crne Gore. Nositi breme izazova i odluka... I radujem se što su upravo ovi ljudi – Miodrag Šćepanović, David Kaljaj i Svetozar Savić, postali znamenitost znamenite Crne Gore – rekao je Brajović.
Osvrćući se na značaj 13. jula u našoj istoriji predsjednik Skupštine je poručio da je to „jedini dan i sudbinski čas koji kroz vrijeme sabira Crnogorce, sa svim iskonskim razlikama u nacionalnom, vjerskom i kulturološkom smislu”.
U ime žirija, kojeg su činili članovi Ilija Vujošević, Igor Lakić, Miomir Vojinović i Asim Dizdarević, dobitnicima i gostima u Vili „Gorica” obratio se njegov predsjednik Gojko Kastratović. On je, između ostalog, kazao da je žiri zaključio da su dobitnici nagrade, svako u svojoj oblasti, doprinijeli razvoju nauke i umjetnosti, ne samo na nivou Crne Gore, nego i u inostranstvu, predstavljajući tako umjetničke i naučne domete naše zemlje široj međunarodnoj javnosti.
Savić je, obraćajući se u ime nagrađenih, kazao da su počastvovani što su ovogodišnji laureati najvećeg crnogorskog državnog priznanja. Čestitao je žiriju što je pokazao visokostručne kvalitete prilikom vrednovanja pojedinačnih doprinosa kandidata za ovogodišnju „Trinaestojulsku nagradu”. Kako je rekao, ovim ne želi da umanji doprinos ostalih 29 kandidata koji su kroz nauku, kulturu, umjetnost i sport doprinijeli prepoznavanju crnogorskog identiteta i posebnosti, naglasio je Savić.
– Vjerujem da su najveći naučni dometi i vrhunska umjetnost pronalaze u jednoj tački. Zar kreacije Miodraga Šćepanovića ne sadrže u sebi dio naučno-istraživačkog pristupa, a matematička rješenja Kaljaja – umjetničke domete. Ove dva pravca najbolje objedinjuje – vino. Sve u svemu, sva djela, bilo naučna, bilo umjetnička, oslanjaju se jedna na drugo i rezultat su autorske ekspresije. Pred Crnom Gorom stoje veliki izazovi, a jedan od najtežih je kako uz današnje dinamične trendove, proistekle iz digitalne kulture, unaprijediti i očuvati njenu tradiciju i identitet – poručio je on.
Savić je naglasio da vjeruje da su djela svih nominovanih kandidata jedinstven doprinos boljem razumijevanju Crne Gore i da iza rada stoje najvećim dijelom velika požrtvovanost njihovih porodica.
S.Ć.
Djela laureata
Akademski vajar Miodrag Šćepanović, rođen u Kolašinu 1953. godine, diplomirao je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Član je ULUCG i udruženja „Jesenji salon” Pariza. Imao je 21 samostalnu i 50 grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, a za „Trinaestojulsku nagradu” preporučile su ga, kako je Kastratović rekao, tri samostalne izložbe u posljednje dvije godine, u Modernoj galeriji u Podgorici, muzeju „Mimara” u Zagrebu i Jesenjem salonu u Parizu.
Dr Svetozar Savić je rođen u Nikšiću 1962. godine. Završio je Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu, a magistrirao u Beogradu. Kastratović je naveo da se Savić usavršavao u Ljubljani, Londonu, Zagrebu, Mičigenu i Atini, da je autor 11 stručnih publikacija i udžbenika. Savić je zaposlen u Sektoru za razvoj kompanije „Plantaže”, a istovremeno je angažovan kao viši naučni saradnik u oblasti biotehnologije na Biotehničkom fakultetu u Podgorici. „Trinaestojulsku nagradu” dobio je, pored svog dugogodišnjeg naučnog rada i zbog monografije „Crnogorska ampelografija”, na kojoj je radio 24 godine, a objavila je CANU. Savića su za nagradu preporučila tri istaknuta biotehnologa.
Najmlađi od tri ovogodišnja laureata, prof. dr Davida Kaljaja, za „Trinaestojulsku nagradu” predložile su kolege, profesori Univerziteta Crne Gore. Kaljaj je rođen 1971. u Podgorici, a završio je studije matematike na Prirodno-matematičkom fakultetu u Podgorici, a magistrirao je i doktorirao u Beogradu. Redovni je profesor na PMF-u, urednik je nekoliko matematičkih naučnih časopisa, i dobitnik nagrade Ministarstva nauke za najuspješniji nacionalni projekat. Od 2004. godine vodi studijski program za obrazovanje učitelja na albanskom jeziku.